NAZIV UDRUGE SJEDIŠTE PREDSJEDNIK ZAMJENIK TAJNIK TELEFON GSM FAX E-MAIL
UDRUGA BRČANSKIH HRVATA Kobiljačka 102, Zagreb Tomislav Antunović 098 232 284
LIVANJSKA ZAJEDNICA ZAGREB Hrvatskog proljeća 38/1, Zagreb Branko Miloloža Valerda Brzović 098 310 521 01 2991 648 livanjska.zajednica.zagreb1@zg.t-com.hr
ZAVIČAJNI KLUB HRVATA KISELJAKA Savska 159, Zagreb Miro Bošnjak Ilija Šteko
HRVATSKI ZAVIČAJNI STUDENTSKI KLUB “BOSNA” Savska 25, Zagreb Mario Vukoja
KLUB PRIJATELJA TOMISLAVGRADA “KRALJ TOMISLAV” Josipa Stadlera 67, Zagreb Jozo Šarić
POSAVSKI ZAVIČAJNI KLUB “DEVENTSKO KOLO” IV Podbrežje 5, Zagreb Stipe Jelavić Pejo Kurtušić Janja Matijević
UDRUGA “RAMSKA ZAJEDNICA” Ulica grada Vukovara 235, Zagreb Marko Marić 098 251 902 01 2422 856 ramska-zajednica@inet.hr
ZAVIČAJNI KLUB ŽUPA STARA RIJEKA I OKOLICA Avenija Dubrava 203, Zagreb Franc Galešić
UDRUGA DONJA RAVSKA Tupekova 5/A, Zagreb Zakarija Gavranović 098 268 398 udruga.donja-ravska@post.t-com.hr
zakarija-gavranovic@zg.t-com.hr
UDRUGA SARAJLIJA IZ TOMISLAVGRADA U ZAGREBU Tomislavgradska 14, Sesvetski Kraljevec Damir Škaro Stipan Budimir
UDRUŽENJE HRVATA IZ FEDERACIJE BIH “A.B.ŠIMIĆ” Šubićeva 6, Zagreb Mate Roso
SAVEZ UDRUGA HRVATA IZ BIH Hrvatskog proljeća 38/1, Zagreb Luka Gavranović 01 299 16 14 01 299 16 48 savez@suh-bih.hr
ZAVIČAJNI KLUB PLEHAN-ZAGREB Avenija Dubrava 203, Zagreb Stipo Čičak 091 5234 660 info@plehan.hr
ZAVIČAJNI KLUB KORNICA Lektrščica 2/a, Zagreb Zoran Dubravac
ZAJEDNICA HRVATA OPĆINE KONJIC-ZAGREB Ulica grada Vukovara 52/b, Zagreb Jozo Jozić Davorin Jurić, Ivica Nuić Blaž Žilić
ZAJEDNICA HRVATA ISTOČNE HERCEGOVINE Milana Amruša 13, Zagreb Šimun Pavlović Đuro Raguž Ana Pažin 091 7824492 info@zhih.hr
ZAJEDNICA DUVNJAKA “TOMISLAVGRAD” Ilica 124, Zagreb Mijo Akrap
ZAJEDNICA HRVATA “IVANJSKA” Petra Preradovića 29, Zagreb Pavao Majdandžić
ZAJEDNICA PRIJATELJA MOSTARA “MOST” Škrlčeva 13, Zagreb Jadranko Barišić Antonio Pehar, Ćamil Salahović
UDRUŽENJE HRVATA IZ BIH “KRALJ TOMAŠEVIĆ” Udbina, Katedralna Mato Vukadin
ZAJEDNICA HRVATA BIH ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE Bana Josipa Jelačića bb, Šibenik Marko Raić Marinko Vukančić 098 879 692 vodice.zhbih-sk.zup@gmx.net
ZAVIČAJNA UDRUGA “DONJA RAMA” Anićeva 13/a, Zagreb Vinko Vladić Filip Vladić
ZAVIČAJNA ZAJEDNICA “ŠIROKI BRIJEG” XIII Podbrežje 26, Zagreb Marin Sopta
ZAVIČAJNI KLUB “POUGARJE” Cvijete Zuzorić 25, Zagreb Boro Bubnjić Ivo Aščić Ruža Pršlja
TERRA BIH-UDRUGA MLADIH BOSNE I HERCEGOVINE U HRVATSKOJ Ilica 231, Zagreb Ines Kotorac Daniel Gavran Karlo Kotorac ines.kotorac@yahoo.com
UDRUGA HRVATA BIH ZA POVRATAK I USELJENIŠTVO K.Š. Djalskog 33, Zagreb Bruno Paurević
UJEDINJENI HRVATI SVIJETA Trg bana Jelačića 6/4, Zagreb Damir Brzica 01 481 4889 01 481 4885 hr_dom@post.inet.hr
UDRUGA BOSANSKOHERCEGOVAČKI HRVATI Selska cesta 161a, Zagreb Mile Stanić Ante Ljevar Mario Marinić 098 281 744 mile.stanic@bhhrvati.com
UDRUGA BOSANSKIH POSAVLJAKA “IZVORNI OBIČAJI” Medarska 80, Zagreb Ivan Dajaković Gordana Ćosić-Kresoja Branka Dajaković
ZAVIČAJNI KLUB KUPRES Kišpatićeva 12, Zagreb Mijo Batinić Milan Čolić ;   Stipica Ravančić 01 2388 126
ZAVIČAJNI KLUB DOBOJ Remetinečka cesta  77A, Zagreb Tomo Ružić Kemal Buković Sead Mulabegović 01 6521 491
ZAVIČAJNI KLUB FOČA 7.Retkovec 50, Zagreb Ivan Pranjić Pejo Tipurić 098 317 4984
SAVEZ ZAVIČAJNIH UDRUGA DERVENTA Avenija Dubrava 203, Zagreb Stipo Čičak
ZAVIČAJNI KLUB KULTURE BOSANSKE POSAVINE Remetinečka cesta 79 c, Zagreb Stjepan Blažanović
UDRUGA RAMSKA ZAJEDNICA Ulica grada Vukovara 235, Zagreb Šimun Babić Danijela Radić; Željko Jurić
FORUM HRVATA BIH 2000 Nova ves 3, Zagreb Marko Tadić Božo Skoko
KLUB BUGOJANACA I PRIJATELJA GRADA BUGOJNA Avenija Marina Držića 75a, Zagreb Dragan Lučić Ante Grlić-Radman 098 984 23 00 dragan.lucic@morh.hr
SLAVONSKA UDRUGA HERCEGOVACA BLAGO ZADRO Vile Velebita, Vukovar Tomislav Pavković
UDRUGA DOSELJENIH HRVATA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE Matije Gupca 147, Virovitica Franjo Jurić Marijan Brnadić
UDRUGA “ISTINA” Palmotićeva 70, Zagreb Nino Raspudić istina@istina.hr
Perica Stefan perica.stefan@gmail.com
Ante Crnjac ante2812@gmail.com
UDRUGA “NAŠA BAŠTINA” Jezvenička 31, Zagreb Marko Radoš 091 240 9919
UDRUGA “DUVANJSKA VISORAVAN” Mandino selo, Tomislavgrad Miro Šumanović 00387 34 365 722 00387 63 331 972 miro.sumanovic@st.tel.hr
UDRUGA ZAVJET Zagrebačka cesta 2, Sesvete Ivan Rašić 01 201 99 03 095 904 2671 01 201 9903 info@zavjet.hr
UDRUGA HRVATA BANJALUČKE REGIJE Put Gvozdenova 1, Šibenik Marica Pranjić
LIVANJSKA ZAJEDNICA SPLIT Poljička cesta 31, Split Dragoja Markić
ZAVIČAJNI KLUB ODŽAK Ježdovečka 31/a, Ježdovec Zvonko Knežević Pavo Kovačević Ilija Barišić zavicajniklubodzak@gmail.com
UDRUGA HERCEGOVACA SPLIT Bana Jelačića 4, Split Ante Katura 021 346 865
ZAVIČAJNI KLUB “ŽERAVAC” Osječka 22, Sl.Brod Ivica Zirdum 098 9531 066
ZAVIČAJNI KLUB GRAĐANA BOSANSKOG BRODA U SLAVONSKOM BRODU Dudinjak 28, Slavonski Brod Josip Jerković 035 462 217
UDRUGA POVRATNIKA U REPUBLIKU SRPSKU J.Piškovića 12, Slavonski Brod Filip Ravlić
KLUB LIVNJAKA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE “KAMEŠNICA” Matije Gupca 37, Slavonski Brod Josip Pavić Martin Miloloža
KLUB KATARINA KOTROMANIĆ Petra Krešimira IV 2, Sl.Brod Jozo Vidak Zdravko Sauerborn Ivka Božić 035 449 311
UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH POVRATNIKA BOSANSKI BROD Dudinjak 28, Slavonski Brod Josip Jerković 035 462 217
ZAVIČAJNI KLUB JAJCE Juraja Habdelića 4, Sesvete Pejo Spajić pejo@pejo.hr
USKOPLJANSKA ZAJEDNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ Ljudevita Posavskog 3, Sesvete Ilija Alvir Zrinko Jerković
ZAVIČAJNO DRUŠTVO POSUŠJE Varaždinska 48,b, Sesvete Zvonimir Marić Mate Pavković Slavko Mandurić
ZAVIČAJNA ZAJEDNICA ŽUPE ZOVIK Šopa 5/a, Sesvete Ivo Mumić Ilija Filipović
UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH HRVATA IZ BIH Rogoža, Rogoža Ivo Mijić
ZAVIČAJNI KLUB BOSANSKE POSAVINE Verdieva 11, Rijeka Đuka Petrić
KUD “BOSANSKA POSAVINA” BEČ Anto Pejić 43 699 171 342 35 predsjednik@bosanskaposavinabec.com
ZAVIČAJNI KLUB BANJA LUKA Križanićeva 4/A Bosnimir Ličanin
BOSANSKO HERCEGOVAČKI KULTURNI CENTAR ISTRE Dobrićeva 12, Pula Kemal Velagić
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO BOSNA ISTARSKE ŽUPANIJE Gajeva 3, Pula Sadik Muminović
HERCEGOVAČKA ZAVIČAJNA UDRUGA HERCEG STJEPAN Kneza Mislava 33, Požega Ante Pavković Ivan Jurković; Pero Obradović
KLUB PROGNANIH, IZBJEGLIH I RASELJENIH HRVATA BiH Mihatovići 13, Poreč Ivica Jozić
UDRUGA NASELJENIH HRVATA POPOVIĆ BRDO Osnovna škola Popović brdo Anto Ćosić
UDRUGA NASELJENIKA I USELJENIKA GRADA PETRINJE Gajeva 40/A, Petrinja Florijan Keccmman Ankica Jurkić / Juro Martić
BOSANSKO-POSAVSKI ZAVIČAJNI KLUB “TVRTKO” Strossmayerova 6, Osijek Luka Stanić
ZAVIČAJNI KLUB LIVNJAKA SLAVONIJE I BARANJE GORICA Ulica Ledine 2, Osijek Jozo Miloloža
SLAVONSKA UDRUGA HERCEGOVACA Gundulićeva 5, Osijek Stanko Mikulić Željko Vranješ Tihomir Čuljak
UDRUGA HERCEGOVACA “OMIŠ” Nemira bb, Omiš Ivan Krndelj Mile Tomaš
HRVATSKI ZAVIČAJNI KLUB ŽEPČE Puškarićeva 78, Lučko Ivica Bakula Pero Markanović
UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH “HRVATI IZ BOSNE” Psunjska 55, Lipik Mijo Labudić Vinko Čavlović
UDRUGA NASELJENIH HRVATA KNIN Gojka Šuška 5, Knin Jozo Kolak Josip Jozić unhk@hi.htnet.hr
UDRUGA JAJČANA I PRIJATELJA JAJCA-SVETI LUKA Pavla Lebera 10, Ivanja Reka Stipan Jelica Željko Đidara stipan.jelica@public.srce.hr
UDRUGA IZBJEGLIH I PROGNANIH BOSANKSKIH HRVATA Savska 53, Ivanić Grad Posavski Bregi Željko Barić Kata Barić
UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH HRVATA OPĆINE B.ŠAMAC Vladimira Nazora 58, Hrvatska Kostajnica Ivica Ivkić Marijan Tuzlak
UDRUGA IZBJEGLIH-USELJENIH HRVATA IZ BIH B.Radića 2, Grubišno Polje Dragica Tomić
UDRUGA IZBJEGLIH HRVATA BIH Smrtić bb, G.Bogićevci Miroslav Kuljanac
MREŽA BOSANSKIH HRVATA Kralja Tomislava 3, Đakovo Mijo Markotić
ZAVIČAJNI KLUB “BOSANAC” J.J.Strossmayera bb, Dopsin Jozo Pratljačić
UDRUŽENJE HRVATA IZ BIH BOBOVAC Trg hrvatske mladeži, D.Lapac Miro Tomić
UDRUGA JAJČANA I MRKONJIĆANA Kneza Trpimira 3, Čepin Ivan Brtan Filip Brtan
UDRUGA POSAVSKIH HRVATA “PEĆNIK” Duga ulica 145, Briješće Franjo Marković Juro Jurendić
UDRUGA HRVATA IZ BIH IZ BJELOVARA Bjelovar Mirko Miljanović Pero Jarčević Zlatko Musa
UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH HRVATA IZ BIH-GRAČAC ; SKRAĆENI NAZIV: “KRALJICA KATARINA” Park Sv.Jurja 1, Gračac Srećko Juko 023 773 773
Zajednica povratnika Derventa Ivica Zirdum 098 953 1066 ivana_cassie@hotmail.com
Savez za povratak izbjeglih i raseljenih Bosanske Posavine Pavo Dujak 387 065 211 572 091 505 3517 pavodujak@kolibedonje.com
Zajednica povratnika Bosanske Posavine Višnjik Višnjik bb, Derventa Juriša Krajinović 00387 65 543 0507
HKD “Napredak” Derventa Ulica 9.maja bb Derventa Jozo Barišić 00387 66 904 707
UDRUGA MLADIH POVRATNIKA Josip Brezicki 951979053 12724078 josip.brezicki@hotmail.com
HVIDR-a, obitelj poginulih Derventa Zlatko Tolić 095 1989 698 zlatko_tolic@hotmail.com
ZAJEDNICA UDRUGA PROGNANIH I IZBJEGLIH POVRATNIKA POSAVINE Drago Majić 098 492 988 drago.majic2@gmail.com
HRVATSKI DOM LJUBIJA Zoran Rivić 098 1962 994 info@hrvatskidom-ljubija.com
ZAVIČAJNA ZAJEDNICA BOROVIČANA Boris Kojić 098 609 568 boriskojic@net.hr
ZAVIČAJNI KLUB ODŽAK PODVUČJAK zavicajniklubodzak@gmail.com
ZAJEDNICA PROGNANIH I IZBJEGLIH RS Gogić 091 720 13 08 Berislav Andrijević 098 249 600-Andrijević nfrancekovic@efzg.hr
UDRUGA BIVŠE OPĆINE ZAVALJE Želimir Prša ilija Orešković Bariša Dejanović zavalje1872@gmail.com
UDRUGA HRVATA TUZLE “HUSINSKA BUNA” Miljenko Blažević 01 6310 763 099 863 0617, 091 987 5808 miljblazevic@xnet.hr
UDRUGA GOSPODARSTVENIKA Posušje Bana Jelačića 6. 88240 Posušje Vlado Begić, pred.UO 00387 39 682 397, mob: 00387 63 354 380 gospodarstvenici.po@tel.net.ba
Udruga povratnika Čvor Foča, BiH Mato Galić 098 921 2314 udrugacvor.foca@gmail.com
Hrvatsko kulturno umjetničko društvo Komušina Škofja Loka,Slovenija Pejo Mijatović Marko Grgić Ivo Grgić 041737279 mijatovic_transport@yahoo.com
Udruga Hrvata općine Teslić “Naša Ognjišta” Studenci, Teslić, 74270 Teslic Jure Pranjić Goran Ćosić nasa.ognjista@net.hr

Istorijat Banje Vrućice

Najstariji dokazi o istorijatu Banje Vrućice datiraju iz rimskog perioda, kod iskopa su pronađeni rimski novčići gdje su darivali lijek za zdravlje.

Pouzdani podaci o mogućnostima korištenja ljekovite termomineralne vode Banje Vrućice su iz perioda austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini. Tada počinju prva naučna istraživanja kvaliteta mineralnih i termomineralnih voda Bosne i Hercegovine. Narod je znao, a prenosilo se i “s koljena na koljeno”, da je voda sa vrela pored potoka Grabovca (današnja lokacija Banje Vrućice), zdrava, da otklanja bolove, da podmlađuje, te su je koristili u domaćinstvu za piće i pripremu hljeba, a potom i za liječenje (banjanje, kiseljenje, kupanje).

Zabilježeno je da se banja zvala Mitrova banja, po Mitru Blagojeviću, jer se pričalo da se izliječio korišteći vodu banje.

Moderna istorija Banje Vrućice počinje poslije završetka Prvog svjetskog rata kada je banju 1919. godine otkupio šumarski inžinjer Simo Krstić, koji je prije same izgradnje kapaciteta, angažovao vrsne strane stručnjake da obave istraživanja, analize i utvrde ljekovitost voda Banje Vrućice. Nakon završenih istraživanja, pristupilo se izgradnji objekata i uređenju banje prema savremenim evropskim mjerilima. Izgrađeno je moderno kupatilo sa dva bazena i šest, a potom još 14 kada, a 1928. godine otvoren je moderan hotel “Paviljon” sa 60 soba i oko 100 ležajeva. U neposrednoj blizini glavnog kupatila izgrađena je tzv. Mala seljačka banja sa bazenom veličine 3×7 metara i kabinama za presvalačenje. U desetogodišnjem periodu je izgrađen prelijep banjski kompleks, koji je po svemu bio evropski, kao i njegova okolina.

Sva dodatna istraživanja u narednim godinama su pokazivala da su vode Banje Vrućice ljekovite, da pomažu pri liječenju i rehabilitaciji različitih oboljenja. Koliki su značaj imale ove vode govori podatak da je Banja Vrućica državnim aktima Kraljevine 1926. i 1930. godine zaštićena i uvrštena u Registar banja Kraljevine Jugoslavije.

Nažalost, ovaj banjski kompleks je tokom Drugog svjetskog rata skoro u cjelini razoren.

Već 1946. godine prišlo se obnovi porušenih objekata i izgradnji novih. Zakonom o nacionalizaciji banja je oduzeta od ranijeg vlasnika Sime Krstića, te predata u opštenarodno, odnosno vlasništvo države sa novim nazivom Zemaljsko lječilište Banja Vrućica. U periodu od 1947. do 1964. godine izgrađeni su smještajni i ugostiteljski objekti: kupatilo i paviljon Hercegovina 1947., a nakon njega restoran Ozren i hotel Bosna, te hotel Dalmacija 1964. godine. U međuvremenu je izgrađena i Upravna zgrada i novi objekat Kiseljak za snabdijevanje mineralnom vodom. Pošto postojeći smještajni kapaciteti još uvijek nisu bili dovoljni za prihvat svih gostiju, 1968. je izgrađeno kamp naselje sa 11 vikend-kućica sa oko 55 ležajeva.

Trenutno najveći hotel Kardial izgrađen je i stavljen u funkciju 1976. godine, a zatim novi hotel Hercegovina 1989., te hotel Posavina 1991. godine.

Uporedo sa izgradnjom objekata radilo se i na obezbjeđivanju novih količina mineralne vode koja bi se koristila za liječenja. Najznačajnije radove na otvaranju novih bušotina obavio je 1971. godine Geološki zavod iz Ljubljane pod rukovodstvom prof.inžinjera Josipa Baća iz Sarajeva. Od 5 bušotina sve su dale rezultate, ali je bušotina E sa 72 litra vode u sekundi bila zaista impresivna. Time je riješeno snabdijevanje mineralnom vodom za duži vremenski period, te je taj dan jedan od važnijih dana u istoriji Banje Vrućice.

Doprinos u razvoju Banje Vrućice i njenom izrastanju u vodeće banje u predhodnoj Jugoslaviji, dali su i daju svi zaposleni. Posebno je značano spomenuti Iliju Zečara, Jocu Simića, te dr Miroslava Filipovića, koji su dužnost direktora Banje obavljali nešto duži vremenski period u razdoblju od 1947-1992. godine. Značajna su i imena ljudi koji su imali viziju o njenoj budućnosti i čije su ideje bile revolucionarne za vremena u kojima su ih nastojali provesti u djelo. To se posebno odnosi na dr Branka Čubrilovića, koji je u desetogodišnjem periodu u kojem je ordinirao u Banji Vrućici (1953-1963) unio niz novih metoda u liječenju. Tu je i Rasim Galijašević, idejni tvorac izgradnje hotela Kardial, te Hasan Jakupović, direktor hotela u izgradnji.

Naročita pažnja kompletiranju i poboljšanju zdravstvenih usluga u Banji Vrućici posvećena je 1947. nakon obnavljanja i podizanja novih smještajnih kapaciteta. Nabavljena je, za to vrijeme, savremena dijagnostička oprema: rendgen-aparat i laboratorija, otvorena je ambulanta, a stručni nadzor nad bolesnicima obavljali su ljekari Doma zdravlja iz Teslića. Podizanju nivoa zdravstvenih usluga doprinijela je izgradnja infrastrukture u banji: centralno grijanje i stalni dotok pijaće vode sa izvora obližnjih šuma. Da bi se produžilo korištenje banjskih kapaciteta i njihovo korištenje tokom cijele godine, 1959. godine otvoreno je bolničko odjeljenje koje je imalo 50 ležajeva i bilo je prvo ovakve vrste u banjama tadašnje Jugoslavije. Najviše zasluge za to pripadaju dr Branku Čubriloviću koji je u svom desetogodišnjem radu na banji unio niz novih metoda liječenja, razradio Principe banjsko-klimatskog liječenja, na osnovu kojih je Savjet za zdravlje BiH izdao Uputstvo za rad bolničkog odjeljenja. Uloga dr Branka Čubrilovića u razvoju Banje je nemjerljiva. Iza njega su ostale razrađene metode liječenja, najsavremenije za to doba, a kao uspomena na čuvenog ljekara ostao je naziv i danas najpoznatijeg šetališta Banje Vrućice, Ćubrin gaj.

Budući razvoj i potrebe banjskog lječilišta uslovio je dalji korak u njegovoj organizaciji: prerastanje u Specijalnu bolnicu za liječenje kardiovaskularnih oboljenja i rehabilitaciju (1966.), a spektar zdravstveno-rehabilitacionih usluga se sve više širi. U periodu do 1990. najistaknutije ime banje je dr Miroslav Filipović, prvi ljekar specijalista interne medicine i subspecijalista-kardiolog.

Odlukom Vlade 1993. godine Specijalna bolnica Banja Vrućica i Kardial d.o.o ujedinjeni su u jedinstveno preduzeće Zdravstveno-turistički centar Banja Vrućica, koje je privatizovano 2001. godine.

Termomineralna voda, kao najvažniji prirodni resurs, geografski položaj i klima, te uređeni kompleks i izgrađeni kapaciteti, kao i ljudski faktor, doprinijeli su da danas Banja pruža veoma širok spektar zdravstvenih i turističkih usluga. Zdravstveni programi, kongresni kapaciteti, sportsko-rekreativni sadržaji, wellness….pružaju bezbroj mogućnosti za odmor, zdravlje, uživanje u predivnom prirodnom okuženju. Stalni rast nivoa i kvaliteta usluga u korak sa svijetom, moto je na kome počiva ponuda usluga Banje. Topla ljudska riječ i osmijeh, specifični za ljude ovog podneblja, nezaobilazni su, što gosti Banje Vrućice umiju prepoznati, pa i oni koji dođu prvi put, postanu vjerni posjetioci ovog prelijepog i nesvakidašnjeg ambijenta.

MUŠKI —- ŽENSKA

NADIMCI

**Ako Laura, Kata i Sara izađu za ručak, one će jedna drugu zvati Laura,
Kata i Sara.
Ako Miško, Damir i Ivan izađu, oni će se međusobno nazivati Debeli, Godzilla
i Četverooki.

NA RUČKU

Kad stigne račun, Miško, Damir i Ivan će svaki baciti 200 Kn, iako je račun
samo 325 Kn. Nijedan od njih neće imati manju novčanicu * *i* * niti jedan
neće htjeti priznati da zapravo želi uzeti ostatak.
Kad cure dobiju račun, one vade džepne kalkulatore.

NOVAC

Muškarac će platiti 20 Kn za predmet koji vrijedi 10 Kn.
Žena će platiti 10 Kn za predmet koji vrijedi 20 Kn i koji joj nije
potreban, ali je bio na sniženju.

KUPAONICE

Muškarac drži 6 stvari u kupaonici: četkicu za zube, pastu za zube, kremu za
brijanje, britvicu, sapun i ručnik.
Prosječan broj predmeta koji tipična žena ima u kupaonici je 337. Muškarac
ne bi mogao identificirati niti 20 od tih 337 predmeta.

SVAĐE

Žena ima posljednju riječ u svakoj svađi.
Sve što muškarac kaže nakon toga je početak nove svađe.

BUDUĆNOST

Žena brine o budućnosti dok ne nađe muža.
Muškarac nikada ne brine o budućnosti – sve dok ne nađe ženu.

USPJEH

Uspješan muškarac je onaj, koji zarađuje više novca nego što njegova žena
može potrošiti.
Uspješna žena je ona, koja može pronaći takvog muškarca.

BRAK

Žena se udaje za muškarca očekujući da će se on promijeniti. Međutim to se
ne događa.
Muškarac ženi ženu očekujući da se ona neće promijeniti. No ona se
nezaustavljivo mijenja.

PRESVLAČENJE I ŠMINKANJE

Žena se uređuje kad ide u kupovinu, kad ide zalijevati cvijeće, baciti
smeće, javiti se na telefon, pročitati knjigu, izvaditi poštu.
Muškarac se uređuje kad ide na svadbu ili na sprovod.

PRIRODNO

Muškarac će se ujutro probuditi zgodan kao što je i legao.
Žene se nekako pokvare kroz noć.

POTOMSTVO

Ah, djeca. Žena zna sve o svojoj djeci. Ona zna kad su naručeni kod zubara,
njihove ljubavi, najbolje prijatelje, najdražu hranu, tajne i strahove, nade
i snove.
Muškarac je maglovito svjestan nekakvih malih ljudi koji žive u kući.

Niske strasti

Niske strasti su osećaji koji nas nagone na delovanje koje ne uključuje zdravo prosuđivanje razuma.

Primjer niske strasti susrećemo kod Kaina (usp. Post 4). Govori se često da Kainovu žrtvu Bog nije primio… ali ne zato što je Abel prineo bolju stoku. Obojica su prineli ono najbolje. No, u Kainuvu srcu javlja se niska strast (zavist, ljubovora, mržnja…) jer je verovatno žetva te godine podbacila a kod Abela je bila obilna godina po pitanju stoke… „Stoga se Kajin veoma razljuti i lice mu se namrgodi. I Jahve reče Kajinu: “Zašto si ljut? Zašto ti je lice namrgođeno? Jer ako pravo radiš, vedrinom odsijevaš. A ne radiš li pravo, grijeh ti je kao zvijer na pragu što na te vreba; još mu se možeš oduprijeti.“ (usp. Post 4, 5b-7)

Bog je upozorio Kaina na nisku stras koja mu se rodila u srcu… no, isto tako Bog govori Kainovoj savesti da se još uvek može odupreti grehu, međutim ta niska strast je toliko podhranjena prethodnom slikom da je sve više i više rasla, nadahnuti pisac sada govori već i o zveri koja je na pragu… No, Kain je tvrdokoran. Poziva brata u polje i tu mu oduzima život…

Vrlo bitno je nisku strast:

        Prepoznati (uočiti da me nešto vuče i da nisam više slobodan čovek)

        Priznati (priznati svoju nisku strast, da postoji problem)

        Eliminisati (ne pothranjivati je mogućim iskazima i rekonstrukcijom, ne baviti se s tim)

Niska strast uništava ljubav, a Isus je rekao da ljubimo jedni druge kao što je on nas ljubio… Svaka strast uperena protiv čoveka uperena je protiv života, bilo duhovnog bilo fizičkog…

Nevjerovatno, ali istinito

– Najmladji bilioner: Jerry Yang vlasnik popularne sajte Yahoo, postao je bilioner u svojoj 29-oj godini. Vriedan je otprilike 4 biliona US dolara.

– Najčudnija dijeta: Michel Lotito iz Grenoblea u Francuskoj pojede dnevno oko 900 gr metala, ali mu banane, i kuvana jaja, zadaju teškoće sa varenjem.

– Najmanja digitalna kamera: Napravljena je u Japanu. Proizvodzac ove kamere-igracke je poznata japanska firma “Tomy” koja se bavi proizvodnjom igracaka. Ova kamera, pod imenom Mexia, teska je samo 113,5 grama. Njome se moze snimiti i u njenu memoriju pohraniti 15 fotografija.

– Najvise nagrada “Oskar”: Americke akademije za filmsku umjetnost i nauku osvojio je slavni Volt Disnay (1901-1966). Za svoj dugogodisnji izvanredno uspjesni rad on je dobio 35 “Oskara”.

– Najveći broj štipaljki zakačenih na lice: Rekord u ovoj kategoriji drži Britanac Garry ‘Stretch’ Turner iz Manchestera. On je na svoje lice uspeo zakačiti 153 štipaljke.

– Neprekidno govorenje: Zimbabveanac Jonah Mungoshi srušio je Ginisov rekord u neprekidnom govorenju, koje je trajalo punih 36 sati. Munogoshi je time za cak deset sati premašio stari rekord Južnoafrikanca Johna Trevora Walkera. Prema pravilima, u rušenju rekorda bile su mu dopuštene samo prirodne pauze od maksimalno 30 sekundi, a svakih osam sati imao je pravo na 15 minuta odmora za jelo i obavljanje nužde.

– Najveci iznos koji je dobio jedan glumac za ucešce u TV emisiji: Je 765.900 $. Ovaj Svetski rekord pripada Matthew Perry-u u seriji Ally McBeal.

– Najveci honorar za snimanje reklame: Je zaradila Nikol Kidman. 3.71 milion dolara za cetiri minuta pojavljivanja u reklami za parfem “Sanel 5”. Urednici “Ginisove knjige rekorda” beleze da je glumica zaradila 982.000 dolara po minutu, snimajuci ovu reklamu.

– Najveca kolekcionarka “Kasica-prasica”: Je Svedjanka Ove Nordström. Juna 2001, ona je imala 5,111 primjeraka u svojoj kolekciji.

– Najmanji pas: Je Whitney, jorkširski terijer, cija je širina leda tri palca, a pas je dug samo 9.5 palaca.

– Najbrze kucanje SMS poruka: Studentkinja iz Singapura Kimberli Jeo (23) ulazi u “Ginisovu knjigu rekorda” u brzini kucanja SMS poruka. Ona je ispisala na mobilnom telefonu 26 rijeci sa 160 znakova za 43,24 sekunde.

– Najvece simultano ljubljenje: Na ulicama Santiaga gotovo devet hiljada Cileanaca se zagrlilo, ljubilo i oborilo rekord u najvecem simultanom ljubljenju. Muškarci i žene, uglavnom u dvadesetima, postigli su rekord i ljubili svog dragog ili dragu barem 10 sekundi. Više od 4400 cileanskih parova bez problema je oborilo dotadašnji rekord od 1588 parova, koji su se u februaru 2000. godine “cmakali” na ulicama Sarnia, u kanadskoj državi Ontario. Masovno ljubljenje je organizovao tamošnji proizvodac paste za zube.

– Najviša žena: Je Sendi Alen (rodena 18. juna 1955. u Cikagu). Njen rast je zaustavljen na 231,7 cm pošto joj je operisana hipofiza. Njena težina je tada iznosila 209,5 kg.

– Najgori vozac: Vozac po imenu Mak Kini iz Teksasa, star 75 godina, je u oktobru 1966. godine u roku od dvadeset minuta u cetiri navrata vozio pogrešnom stranom puta, izazvao šest saobracajnih nezgoda, deset puta bio kažnjen od strane saobracajne milicije i time dospeo u Ginisovu knjigu rekorda kao najgori vozac na svijetu.

– Neprekidno seckanje crnog luka: Norvežanin Gunar Lund je 34 casa neprekidno seckao crni luk, zbog cega ga je ostavila verenica. Nije mogla da podnese miris luka koji mu se toliko uvukao pod kožu da ni jednim sredstvom za kupanje nije mogao da ga odstrani.

– Neprekidno gledanje televizije: Trenutni Ginisov svjetski rekord u neprekidnom gledanju televizije postignut je u maju mesecu u Herzogenrathu, Nemacka. Ramona Rosenfeld, Harmut Wedow, Alexander Hall, Josef Konig i Andreas Federspieler ispred malih ekrana neprekidno su proveli 50 sati i 5 minuta.

– Najbrži gol svih vremena: Postigao je brazilski fudbaler Fred, clan juniorske ekipe “Amerika Belo Horizonte”. Fred je na utakmici brazilskog juniorskog prvenstva sa centra uputio loptu prema golu i pogodio. Izmereno je da je od pocetka meca prošlo samo tri sekunde i 53 stotinke.

– Najveci broj gledalaca na jednoj odbojkaskoj utakmici: Registrovan je na finalnoj utakmici Svetskog prvenstva 1952. godine u Moskvi: sezdeset hiljada gledalaca!

– Najtezi bik: Je bik Ferdinand iz sela Mionica, okolina Valjeva a njegova tezina je iznosila 2100 kg.

– Najvisi bik: U Ginisovoj knjizi rekorda upisan je Bik “Pukovnik” iz okoline Burnhama. Njegova visina je iznosila 2 metra.

– Najveca svinja: U istoriji bila je teska 900 kilograma. Svinja je bila duga 2,5 metara a zivela je pet godina. Zivotinja je uginula 5. februara 2004 godine zbog nedostatka fizicke aktivnosti, a njen vlasnik bio je Su Cangdjin, farmer iz provincije Ljaoning.

– Najbrzi penjac na drvece: Svetski rekorder u ovoj disciplini je Kanadjanin Kelly Stanley. On se na jednoj smotri, 1968. godine, u Queenslandu, u Australiji, uzverao na 27,5 metara visoko stablo bora za svega 36 sekundi.

– Najbolje vreme, postignuto u trcanju na sneznim krpljama: Na jednu milju (1609 metara) i u dubokom snegu je pet minuta i 18,6 sekundi. Taj Svetski rekord postavio je Amerikanac Clifton Cody u okolini New Havena, 19.februara 1939. godine.

– Najbrzi brijac: Za koga se zna, svetski rekorder u brzom brijanju je Englez Gerry Harley. On je za 60 minuta obrijao 130 ljudi.

– Najsiri put na svetu: Je bulevar Monumentalna os u Braziliji, glavnom gradu Brazila. Svecano je otvoren u aprilu 1960. godine. Ovaj bulevar je dugacak 2,4 km, a sirok 250 metara.

– Najstariji gvozdeni most: Koji je i danas u upotrebi i sluzi za saobracajni promet jeste Ticksfordov most na reci Lovatu u Engleskoj, koji je sagradjen 1810. godine.

– Najskuplji polovni automobil: Je jedan polovni, prodat za 280 hiljada dolara. Toliko je platio anonimni americki kupac 30. novembra 1974. godine za jedan Phantom fabrike Rolls Rayce koji je ranije pripadao holandskoj kraljici Juliani.

– Najstariji dzepni sat na pero: Napravio je Peter Henlein (ili Hele) u Nirnbergu u Nemackoj oko 1504.godine. Danas se taj sat nalazi u Memorial Hallu u Philadelphiji.

– Najveci luster: Proizveden je 1973. godine u tadasnjoj Cehoslovackoj. Bio je tezak 7600 kilograma i imao je 936 rasvetnih tijela.

– Najvisi grad na svetu: Je Vencuan u Kini. Osnovan je 1955.godine, a nalazi se na putu koja spaja Kinu s Tibetom. Njegova nadmorska visina je 5100 metara.

– Najdeblje uze: Koje je ikada ispleteno, bilo je uze od kokosovih vlakana debelo 120 cm i upotrebljeno 1858. godine prilikom pustanja u more broda Great Eastern. Isplela ga je britanska tvornica konopaca i brodske uzad “John i Edwin” u Briminghamu.

– Najstariji zakonik: Za koji se zna bio je zakonik kralja Urnamva, vladara trece dinastije Ura (u danasnjem Iraku). Nastao je oko 2145 godina pre nove ere.

– Najveca dzamija: Koje je i danas u upotrebi je dzamija vladara Juma Masjida (vladao od 1644.-1658.) u Delhiju, u Indiji. Zauzima povrsinu od oko hiljadu kvadratnih metara, ima tri kupole i dva minareta visoka 32 metra.

– Najkraci pravosnazni testament: Za koji se zna glasio je : “Vse zene”, sto znaci na Ceskom: “Sve zeni”. Tu oporuku sastavio je i potpisao 19. januara 1967. godine Karl Tausch u Lengenu, u pokrajini Hesse, u SR Nemackoj.

– Najtezi bakreni kovani novac: Izradjen u Svedskoj 1659. godine, od 10 dolara, tezio je 19 kilograma i 700 grama.

– Najvisi kineski hram: Je pagoda Sets harmonija, kraj Hongcona. Ima 13 spratova, a visok je oko 60 metara.

– Najvisi dimnjak na svetu: Je dimnjak rafinerije za proizvodnju nikla koncerna International Nickel Company, nedaleko od Sudburyja u kanadskoj provinciji Ontariju. Visok je 381 metar, a sagradjen je 1970. godine. Tezak je 30 hiljada tona.

– Najusamljnije stablo na svetu: Ako se ta razdaljina meri stepenom udaljenosti jednog od drugog drveta, jeste jedno drvo koje raste u jednoj oazi u pustinji Tenere, u Nigeriji. Drugo, njemu najblize stablo, udaljeno je od njega 50 kilometara.

– Najdugovecniji majmun: To se pouzdano zna, zvao se “Dzordz”, doziveo je punih 46 godina. Toliko je ziveo u Londonskom zooloskom vrtu. Dopremili su ga u Evropu 1869. godine a uginuo je 14.marta 1916.godine.

– Najmanja kost ljudskog tela: Je stremen, jedna od triju slusnih koscica u srednjem uhu. Duzina stremena iznosi od 2,6 do 3,4 mm, a tezina 2,00 do 3,30 miligrama.

– Najvece oko u zivotinjskom carstvu: Ima divovska lignja. Njegov precnik moze biti veci od 40 centimetara.

– Najveci krastavac na svetu: Odgajila je Alijen Cepel iz Australije. Prilikom branja dostigao je težinu od 22 kg.

– Najveci suncokret: Do sada izmeren bio je visok 5.25 metara.

– Najveci kaktus: Raste na podrucju Arizone, Novog Meksika i Kalifornije, u USA, kao i u okolini Sonore u Keksiku. Zelena stabljika-deblo nosi na svom vrhu grane, nalik na kandelabar, koje se dizu do visine od 16 metara.

– Najvise kreditnih kartica: Amerikanac Valter Kavano uspio je uci u “Ginisovu knjigu rekorda” tako sto je na svoje ime skupio 1497 vazecih i neponistenih kreditnih kartica.

– Najstariji vozac: Amerikanac Fred Hale je uvršten u Ginisovu knjigu rekorda kao najstariji vozac koji je upravljao automobilom u 108. godini.

– Najbrzi gutac glista: Mark Hogg je tokom jedne TV emisije za 30 sekundi uspeo progutati 94 gliste.

– Najveci konzument žohara: Ken Edwards, tokom emisije The Big Breakfast, London, koja se prikazivala u maju 2001, za jednu minutu pojeo je 36 žohara.

– Najglasnije podrigivanje: 2000-e godine zabeleženo je i najglasnije podrigivanje od 118.1 decibel, vlasnika rekorda Paula Hunna iz Londona.

– Najveci opseg struka: Amerikanca Waltera Hudsona iznosi 302 cm – Walter je težak 545 kg.

– Najviše pacova: Se servira u restoranu The Jailu u Kini. U ovom restoranu se godišnje posluži oko 9300 pacova – samoproglašeni kralj pacova gostionicar Quang Li-Do vec 30 godina ih lovi i jede.

– Najvise pirsinga na telu: Elaine Davidson iz Edinburga prvi pirsing na tijelu uradila je u januaru 1997, da bi ih maja 2003. ukupno imala 1500.

– Najveci potrošac Big Macs-a: Je Donald Gorske iz SAD-a. Do marta 2002, Donald je ukupno pojeo 18.250 Big Macsova – njegov pothvat pocinje 1972. sa devet Big Macsova dnevno.

– Najveca nezaposlenost: 1996. godine u Bosni i Hercegovini je stopa nezaposlenosti iznosila 75%.

– Najduze dlake iz usiju: Indijac B D Tyagi je usao u “Ginisovu knjigu rekorda” kao vlasnik najduzih dlaka iz usiju. B D Tyagi iz Bhopala (Indija) je dobio sluzbeni dokument “Ginisove knjige rekorda”, kao ponosni vlasnik cak 10,2 centimetara dugih dlaka koje mu rastu iz usiju. Rekord je bio otkriven 2002. godine, a sluzbeno je zabeležen 2003. godine u kategoriji “najduze usne dlake”.

– Najdlakaviji covek na svetu: Je 26-ogodišnji Kinez Yu Zhenhuan. On je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda 2002. godine jer mu je 96 posto tijela prekriveno dlakama, od kojih su neke dugacke i 6 centimetara.

– Najbrzi stogodisnjak na svetu: Juznoafrikanac Filip Rabinovic postao je najbrzi stogodisnjak na svijetu. Rabinovic je stotinu metara pretrcao za 30,86 sekundi, cime je nadmasio dotadasnji rekord od 36,19 sekundi Austrijanca Ervina Jaskulskog. Rabinovic, koji jos uvek radi kao knjigovodja za svoju kcerku, dnevno prepesaci barem sest kilometara, a vec je upisan u Ginisovu knjigu rekorda kao najstariji takmicar u brzom hodanju.

– Najvise krugova dima iz jednog jedinog duvanskog izdaha: Japanski nikotinomanijak Acihiro Nakamura nacinio je 441 kolut dima.

– Najduze pevanje bez prestanka: Englez Sajmon Džons pevao je bez prestanka 132 casa i 45 minuta.

– Najduži automobil na svetu: Je “kadilak flitvud” nekog Amerikanca iz Kalifornije. S kraja na kraj monstrum od limuzine iznosi 14,5 metara.

– Najduži hamburger na svetu: Je žvakalo 70 osoba.

– Najduža kosa na svetu: Vijetnamac Tran Van Haj koji se nije šišao 31 godinu vjerovatno ce uci u Ginisovu knjigu rekorda kao covjek sa najdužom kosom na svijetu. Kosa a duga je 6,2 metara, vezana i pokrivena maramom, a u poslednjih sedam godina narasla je 1,2 metara. Poslednji put ju je oprao prije šest godina. Na sajtu Ginisove knjige rekorda piše da je najdužu kosu na svijetu imao Hu Sateov iz Tajlanda, kome je 1997. izmjereno 5,15 metara kose.

TUMAČ SNOVA – Sadovnik

San = Značenje

*A*
Abeceda = čeka te posao.
Ajvar = neće ti se posao ispuniti.
Alkohol = dug život.
Amajlija = uspeh u životu.
Andjeo = sreća.
Antena = dobra vest.
Ašov = čeka te težak posao.
Auto = napredak u životu.

*B*
Baba = videti je, ljutnja.
Bacati nešto = gubitak.
Baklju nositi = ljubav.
Balon = neostvarene želje.
Bara = bolest.
Banka = šteta u trgovini.
Bašta = napredak.
Berba = sreća u ljubavi.
Bela boja = radost.
Besan pas = očekuj neko zlo.
Bika sanjati = veselje.
Bitku gledati = opasnost.
Bežati = brige.
Bolnica = zaštita.
Braću videti = dug život.
Bubnjeve slušati = svadja.
Bunda = bogatstvo.

*C*
Carinik = neugodnost.
Ciganka = trač.
Cigareta = gubitak.
Ciglu = nesreća.
Cipele = sreća.
Crkva = prestanak žalosti.
Crna boja = žalost.
Crvi = radost.
Crvena boja = radost.
Cveće = čast.

*Ć*
Ćelav = siromaštvo.
Ćilibar = opuštenost.
Ćuk = nesreća.
Ćup = iznenadjenje.
Ćurka = blagostanje.

*Č*
Čačkalica = netko ti želi zlo.
Čaj = ugodno društvo.
Čarape = teškoće.
Čaša prazna = loša vest.
Čekati nekog = primit ćeš vest.
Češalj = neko vam se inati.
Čipke = nenadana radost.
Čokoloda = neprilika.
Čuvar = netko te potkrada.

*D*
Dadilja = zlo u kući.
Dan videti = sreća.
Dar dobiti = svadja.
Debeo biti = čast.
Dimnjak = napredak u karijeri.
Deda i baka = dobitak.
Devojka = veselje.
Dlan = ispunjenje planova.
Dojke = loš glas.
Domaće životinje = porodična sreća.
Dozivati nekog = bolest.
Drvo = radost.
Dvorana = žalost.
Dvorište = veliki poslovi.

*Dj*
Djerdjev praviti = radost.
Djaci = briga.
Djubriti njive = bogatstvo.
Djavola videti = svadja.
Djonovi = težak rad.
Djubrenik = bogatstvo.

*DŽ*
Džamija = velika ljubav.
Džep prazan = dobitak.
Džep pun = gubitak.
Džepni sat = dobitak.
Džepna lampa = neočekivan izlazak iz problema.
Džokej = novčani problemi.

*E*
Eksplozija = neugodno iznenadjenje.
Električno svetlo = sreća u ljubavi.
Englez = prijatelj te vara.
Ergela = bogatstvo.
Eva = sramota.
Evandjelje = dobar savet.

*F*
Fantazirati = uspeh sa mukom.
Fazan = nenadana radost.
Figura = prevara.
Fijaker = uskoro putovanje.
Film = putovanje.
Fotograf = svadba.
Frizer = novčani izdatak.
Frula = dobar glas.

*G*
Gaće = gubitak.
Gadjati = težak posao.
Galama = uspeh u kupovini.
Galeb = pismo.
Gitara = ugodno društvo.
Glavu prati = neiskren prijatelj.
Glib = bolest.
Gliste = nesreća.
Glumci = lažu te.
Gljive = prevara.
Gnoj = novac.
Gonjen biti = ogovaranje.
Grad = neiskren prijatelj.
Grijati se = bolest u kući.
Grlice = vernost.
Grmljavina = tuga.
Gvoždje = ljubav.

*H*
Hajduk = radost.
Hitac = dobar glas.
Hladovina = bolest.
Hodati = napredak.
Hodnik = promena života.
Hrana = dobitak.
Hvalu dobiti = veliki uspeh.

*I*
Igla = gubitak.
Indigo = dobitak.
Inje = prepreke u radu.
Iseljenik = promene u životu.
Ispit = brige.
Isplata = svadja.
Iščupati nešto = bogatstvo.
Izlog = bolest.
Izvor vode = ljubav.

*J*
Jablan = ponos.
Jabuka = ženidba.
Jagode = poklon.
Jaje = uspeh uz napor.
Janjci = radost u kući.
Jarac = sramota.
Jastuk = bolest.
Jedrenjak = radost.
Jesti = svadja.
Jesen = rastanak.
Jež = sreća.
Jutro = putovanje.

*K*
Kada = napredak.
Kajsije = zadovoljstvo.
Kaludjer = uspeh u trgovini.
Kamenje = ženidba.
Kapa = novac.
Kaput = putovanje.
Karanfil = sreća.
Kašalj = loša vest.
Kafa = sreća.
Kip = počast.
Kiša = vernost.
Klavir = radost.
Klozet = novac.
Ključ = veliko veselje.
Kljun = radost.
Kočija = loš glas.
Kokoš = sramota.
Kosa = glas o smrti.
Kositi travu = brige.
Krasti = sramota.
Krojač = veliko društvo.
Kupati se = tuga.
Kutija = rad bez koristi.

*L*
Labud = ljubav.
Lajanje čuti = dobar glas.
Lanac = zdravlje.
Led = gubitak na putu.
Letve = bolest.
Lopata = pomoć od prijatelja.
Lovac = obmana.
Lula = dobro zdravlje.
Lutati = težak posao.

*LJ*
Lepilo = brige.
Lepotica = radost.
Lestve = poteškoće.
Lešnjak = briga.
Ljubice = sreća u ljubavi.
Ljudi u gomili = briga.
Ljuljačka = velike neprilike.
Ljuske od jaja = svadja.

*M*
Mačka = lažni prijatelji.
Magarac = bolest.
Magnet = novac.

Majka = sreća.
Mak = trač.
Medved = dobitak na lutriji.
Meso = bolest.
Metla = svadja.
Miris neugodan = loš glas.
Miris ugodan = napredak.
Mesec = sreća.
Mlin = trač.
More = poklon.
Most = riskantan posao.
Mrak = bolest.
Mravi = teškoće.
Muzika = veselje.

*N*
Nakit = svadja.
Naočale = pohvala.
Nasip = drugi ti prave poteškoće.
Nebo = dobitak.
Nevreme = netko te ogovara.
Noć = loše.
Noge = nesporazum.
Nokat = dobro.
Novine = dobar glas.
Nož = varljiva nada.
Nožem rezati = napredak.

*NJ*
Njihalo = trač.
Njiva = uspjeh.
Njuška = sramota.

*O*
Obala = uspeh u radu.
Oblaci = nada.
Oglas = brige na poslu.
Ogrtač = čast i zarada.
Okvir = rešit ćeš se briga.
Oltar = radost.
Orah = radost.
Osip = novac.
Oteti nešto = napredak u radu.
Otrov = tajne radnje.
Ovan = dobitak.
Ozleda = čuvaj se društva.
Oživeti = napredak.

*P*
Padati = nesreća.
Palac = dobit.
Palma = čast.
Papiga = bolest.
Papir = posao bez koristi.
Paprika = ogovaranje.
Pas = vesti.
Peć = dobar posao.
Pehar = dobitak.
Pepeo = veliki posao.
Perje = trač.
Petao = nepovoljni glasovi.
Pisati = novac.
Plesti = muke na poslu.
Pljusak = nevolja i šteta.
Pop = velika čast.
Postelja = bolest.
Posudje = trač.
Preslica = tuga.
Prosjak = briga.
Prsten = sreća.
Put = neugodnost.
Puževi = dobre vesti.

*R*
Radionica = dobitak.
Radjati = poteškoće.
Rak = kućni lopov.
Ranjen = bogatstvo.
Rdja = bolest.
Rep = sramota.
Ribe = novac.
Rogovi = sramota.
Rudar = loše vesti.
Ruka = novi posao.
Rupa = gubitak.
Ruže = radost.

*S*
Sablja = žalost.
Salata = svadja.
Sapunica = prazna obećanja.
Sat = dobar posao.
Sedam = sreća.
Selo = sreća.
Seljake videti = nenadana sreća.
Seno = svadja.
Sir = sreća u trgovini.
Sito = čuvaj svoje stvari.
Skakavac = gubitak.
Sladoled = dobitak.
Slon = nenadan dogadjaj.
Smola = novac.
Sneg = radosna vest.
Sol = novac.
Spaliti nešto = šteta.
Srp = prevara.
Stablo = dobitak.
Staklo = prevara.
Stena = iznenadni posao.
Stopalo = dobitak.
Strela = opasnost.
Sumpor = bolest.

*Š*
Šah = gubitak.
Šaka = sreća.
Šal = teško zlo.
Šampanjac = kratkotrajna sreća.
Šator = selidba.
Šiprag = novac.
Šišati se = briga.
Škola = brige.
Šljiva = napredak.
Šljuka = sreća.
Štake = dobar prijatelj.
Štalu zidati = sreća.
Šuma = novac.
Šunka = dobitak.
Šuškati = novac.

*T*
Tajna = brige.
Talasi = ogovaranje.
Talog = zlo.
Tamjan = rešit ćeš se briga.
Tanjur = ljubav.
Tele = dobri poslovi.
Telefon = gosti u kući.
Teret nosti = bolest.
Tinta = ogovaranje.
Trava = dobar život.
Trešnja = zarada.
Trgovina = trač.
Trudnica = loše zdravlje.
Trule stvari = siromaštvo.
Turpija = loša vest.
Tvornica = dobro društvo.
Tvrdjava = svadja.

*U*
Učenik = varljive nade.
Učiti = trzavice u braku.
Ugalj = ogovaranje.
Ugristi nekog = dobitak.
Uvo = šteta.
Ulica = sretan svršeta.
Ulje = gubitak.
Umor = bogatstvo.
Uniforma = velika čast.
Usluga = prevara.
Usna = čast.
Usta = zdravlje.
Uzbuna = trač.
Uže = svadja.

*V*
Vaga = posao sa sudom.
Vagon = nepotpun uspeh.
Vatra = ljubavne muke.
Vejavica = brige.
Viku čuti = spletke.
Vime kravlje = poklon.
Vino = lepa budućnost.
Vinograd = dobro zdravlje.
Višnje = briga.
Vetar = svadja.
Voće jesti = poklon.
Voćnjak = sreća.
Vodopad = radost.
Vrabac = veliko veselje.
Vrat prati = veliko veselje.
Vrućina = muka i jad.
Vuna = spletke.

*Z*
Zabava = poteškoće.
Zadužiti se = brige.
Zalaz sunca = slabi poslovi.
Zapaliti kuću = nesreća.
Zaraza = sramota.
Zastava = uspeh.
Zec = sreća.
Zidati = napredak sa mukama.
Zima = novac iz daljine.
Zlato = brige.
Zmaj = spletke.
Zmija = sramota.
Znojiti se = bolest.
Zob = dobra vest.
Zubobolja = zlo.
Zvonar = nagrada.
Zvono čuti = bolest.

*Ž*
Žaba = loš komšija.
Žalosna vrba = žalost.
Ždrebe = uspeh i novac.
Žica = varljiva obećanja.
Žile = tuga.
Žito = zlo.
Žuč = pomoć od prijatelja.
Žulj = brige.
Žvale = poklon.

Uskrsno vrijeme

Zašto tražite živoga među mrtvima? On nije ovdje! Uskrsnuo je!  (Lk 24,6a)

Trogirski evanđelistar, 13.st.

Uskrsno vrijeme traje od Uskrsne nedjelje do nedjelje Pedesetnice (Duhova), ukupno pedeset dana. Uskrsna osmina traje od Uskrsa do naredne nedjelje koja je 2. vazmena nedjelja. Četrdeset dana poslije Uskrsa, u četvrtak 6. vazmenog tjedna slavi se svetkovina Uzašašća. Pedesti dan poslije Uskrsa slavi se svetkovina Duhova.

Rujna zora zarumeni, dan zabijeli, sunce žarko sinu -dođe napokon slavni taj dan, dan pobjede i veselja, dan uskrsnuća Gospodnjeg kojega tolikom žudnjom iščekivasmo. Prošlo je vrijeme žalosti, prošli su dani u kojima se čitava narav uzbuni radi muke i smrti svoga početnika. Prošli su, velim, ti dani straha i prezanja i obratiše se u radost i veselje, jer Isus Nazarećanin koji je bio propet -uskrsnu!

Od danas ne moramo se više bojati umrijeti, od danas možemo smrti bez zdvojnosti veselo i sigurno gledati u oči. Ona sada više ništa nema za nas strahovitoga jer se samo onaj boji smrti, onaj se samo žalosti nad gubitkom sadanjeg života, koji nema ufanja u onaj budući.

I mi smo pozvani da dijelimo slavu uskrsnulog Spasitelja, da uživamo plodove njegove pobjede, ali to nije moguće dok nas sapinju griješne navike i neuredne sklonosti, te nas drže u ropstvu ovoga svijeta. Treba da se prije svega oslobodimo spona koje nas sapinju u službu tjelesnih užitaka, te da ih zamijenimo sa duhovnima. Drugim riječima: prijeka je potreba da mi najprije duhovnim načinom uskrsnemo iz groba raznih grijeha na život u Kristu. Isusovo uskrsnuće slika je našeg duhovnog uskrsnuća na novi život svetosti i savršenosti.

Otac Vendelin Vošnjak

Znak križa kroz povijest

JEDNIM PRSTOM

Običaj križanja jednim prstom vuče svoje korjene iz ranokršćanskoga vremena. Najraniji dokazi o križanju jednim prstom potječu iz 2. stoljeća (npr: Djela ivanova, Tertulijan) U početku su se kršćani križali samo s jednim prstom (kažiprstom ili palcem) na način da bi napravili mali znak križa na čelu. Kanije su činili znal križa također jednim prstom, ali preko cijelog lica; preko čala, očiju, usta, nosa.

Sedam stoljeća su se kršćani križali samo s jednim prstom u Srbiji je taj običaj ostao očuvan sve do potnaestog stoljeća. Mnogi vide u načinu križanja jednim prstom simboliku ispovijedanja vjere u jednoga Boga.

S DVA PRSTA

Od 8. stoljeća počinju se kršćani križati s dva prsta – kažiprstom i srednjakom. A znak križa su pravili na čelu i prsima. Time su htjeli naglasiti svoju vjeru u dvije naravi Isusa Krista: božansku i ljudsku. Takav način križanja pojavljuje se kao protest krivovjerju koje je Isusa gledalo samo kao Boga i nije mu htjelo priznati da je bio i pravi čovjek. Ovakav način križanja raširio se prije svega među Grcima.

S TRI PRSTA

Istovremeno se razvija i običaj križanja s tri prsta: palac, kažiprst i srednjak. U 13. st. Se takav način križanja, koji simbolizira trojstvo, proširio u cijeloj Grčkoj (Istočnoj) Crkvi. Pri činjenju znaka križa izgovaraju se jednostavne svetopisamske riječi: «U ime Oca i Sina i Duha svetoga» (Mt 28,20). Znak križa time postaje sažetak kršćanske vjere: Bog Otac na ljubi i spašava po svome Sinu i daje nam Duha Svetoga. Pravoslavci i istočni katolici (Grkokatolici, Maroniti i dr.) se još i danas križaju na taj način. Povijest pokazuje da su se i rimokatolici na Zapadu sve do 13. stoljeća tako križali. Papa priznaje i cijeni oba načina križanja s tri ili pet prstiju. Križanje s tri prsta svakome govori ovo: tko se tako križa vjeruje da je jedan Bog u tri božanske osobe, a Isus je pravi Bog i pravi čovjek. Mnogima je sasvim nepoznato da su i na zapadu pape kao npr. Leon IV (+855) i Inocent III (+1216) učili da se znak križa čini s tri prsta od čela prema prsima i od desnog prema lijevom ramenu.

CIJELOM ŠAKOM

Tek se kasnije ustalio naš današnji način križanja; s cijelom šakom, dakle sa svih pet prstiju.

Križ

Najznačajniji i najsvečaniji simbol kršćanske vjere, jer predstavlja apsolutnu žrtvu koju je prikazao Krist, njegovu volju da umre kao najobičniji zločinac kako bi vjernici dobili priliku za postizanje spasenja.
Rimska je vlast optužila Isusa za izdaju i pogubila ga na okrutan način, određen za robove i druge nerimske narode koji su počinili najgore prijestupe.
Vjerojatno je da je Isus nosio samo poprečnu gredu križa na Kalvariju, mjesto njegova pogubljenja, jer je to bila uobičajena praksa prilikom rimskih smaknuća. Okomita greda bila je trajno pričvršćena na mjestu raspeća, a poprečna greda joj se dodavala u vrijeme smaknuća.

Križ na koji je Isus bio raspet bio je najvjerojatnije u obliku malog slova “t” (latinski križ) ili velikog slova “T” (poznat kao tau križ).
Žrtva rimskog raspeća bila je pričvršćena za križ konopom (zavezan oko njegovih ruku, nogu i trbuha), a ponekad (kao u Isusovom slučaju) čavlima.
Rimljani su prakticirali svući zločince do gola prije nego bi ih raspeli i ne postoje dokazi da su Isusa poštedjeli tog dodatnog poniženja.
Žrtve su obično umirale od gladi, žeđi, gušenja ili šoka.

Prvi kršćanski car Konstantin (+ 337.) ukinuo je razapinjanje na križ kao oblik zakonske kazne.

Uskrsni datumi od  2000. –   2020.

Godina  Zapadno kršćanstvo       Istočno kršćanstvo

2020.            12. travnja                      19. travnja

2019.             21. travnja                     28. travnja

2018.               1. travnja                        8. travnja

2017.                                  16. travnja

2016.              27. ožujka                        1. svibnja

2015.                5. travnja                     12. travnja

2014.                                  20. travnja

2013.                31. ožujka                      5. svibnja

2012.                  8. travnja                  15. travnja

2011.                                    24. travnja

2010.                                     4. travnja

2009.              12. travnja                   19. travnja

2008.               23. ožujka                   27. travnja

2007.                                  8. travnja

2006.              16. travnja                  23. travnja

2005.               27. ožujka                      1. svibnja

2004.                                  11. travnja

2003.               20. travnja                 27. travnja

2002.                31. ožujka                    5. svibnja

2001.                                  15. travnja

2000.               23. travnja                   30. travnja

»RABBONI«

Uskrs je blagdan žene i ženstva. Jest, pa makar to na prvi mah izgledalo ne znam kako čudnovato. Blagdan ženske veličine i ženskog ponosa.

Ako je Krist ženu odalečio od oltara i od katedre, nije je odalečio od svoje ljubavi. A ljubav je put do Boga; nisu stepenice oltara ni sveto ulje na rukama. Ruke su svećeniku pomazane za druge; sa stepenica oltara mogu propovijedati i grješnici. A ljubav se, — Božja ljubav, — ne može zlorabiti. Ona je Bog u nama. Ona nije oruđe posvećenja; ona je posvećenje i posvetitelj. Nije onaj pred Bogom velik i sretan, tko je primio velike darove i velike službe; velik je i sretan, čija je duša dobra i čista. Nebo se neće odmjeravati po vlasti, jurisdikciji i titulama; ono je baština duša, što vjeruju i ljube.

A žene su na Uskrs, — a nema Uskrsa bez Križa i bez Kalvarije, — pokazale, da umiju Boga ljubiti. I vjerno, i žarko, i junački.

Hoćete li za to dokaz? Eno vam Evanđelje! Treba li toj evanđeoskoj tezi potvrda odozgor? Ako treba, Krist ju je dao.
Komu se je Krist na uskrsno jutro prvome ukazao? Apostolima nije. Njima se je ukazao istom navečer. Petru i Jakovu? Nije ni njima. Petar je potrčao na grob istom, kad su mu žene javile, da je Učiteljev grob u Josipovu vrtu prazan.
Ženama se je najprije Isus ukazao.

O njegovu ukazanju Prvoj i Blagoslovljenoj među ženama šuti Evanđelje, ali ne šuti o njemu vjera. Samo što razgovor između Sina i Majke ne spada ni na koga osim na njih dvoje. Odviše je bio intiman i svet, Gospa nije posrednik objave; ona je Majka Boga, koji se je objavio. Toj se njezinoj službi ne može ništa više dodati, a da je se ne ponizi.

O tom ukazanju Evanđelje šuti. Ali ne šuti o ukazanju Mariji Magdaleni. Izrijekom ga spominje. »A ukaza se najprije Mariji Magdaleni« (Mk 16,9; Iv 20,11). Ne šuti o ukazanju ženama, što su se vraćale s groba. Izrijekom ga spominje (Mt 28,9,10).

Prve su žene ugledale Isusa, živa, u njegovoj uskrsnoj slavi. Prve su žene doznale, da je uskrsnuo. Njima su to najprije rekli anđeli. Žene su donijele prvu, veselu uskrsnu vijest Petru i apostolima. Po anđeoskom nalogu; po Gospodinovoj riječi.

I danas su žene u središtu uskrsne slave. I u prvoj uskrsnoj misi, na Veliku Subotu, i u misi na prvi, najveći, uskrsni dan, čita se evanđelje o ženama na grobu; o anđelima, što su im se ukazali i utješili ih radosnom, sretnom novošću; »Uskrsnuo je, nije ovdje!« (Mk 16,6). I svi mi toga dana, stojeći, slušamo, — i car, i papa, — Božje svjedočanstvo, Božje priznanje velikoj ženskoj vjeri, vjernoj ženskoj ljubavi.

Zar ga nisu zaslužile one »tri Marije«? Jesu. Da nisu, ne bi ih Isus onako nježno odlikovao i nagradio.
Pročitajte opet Evanđelje! Samo koju stranicu prije!
Kad su se apostoli bili razbježali, kad su svi prijatelji Gospodinovi bili od straha zašutjeli, žene su stale demonstrativno nad njim plakati. Njihova im je ženska intuicija pomogla. Logikom su srca i svoga plemenitog instinkta osjetile, da je nevin onaj, što tamo posrće pod križem. Odviše je tih i blag, da bi mogao biti zločinac. Vidjele su ga jučer i prekjučer i zakjučer. Pročitale su mu u očima, da voli istinu i da voli ljude; da je čist i nedužan kao dijete. A onima nad njim i oko njega govorile u oči, kakvi su. Njihova su lica, iskrivljena od zlobe i strasti, svjedočila protiv njih. Poznavale su ih žene dobro, stare lisce i stare razbludnike, pod njihovim licemjernim maskama. Pa su, — žensko ne zna čekati, kad je uzbuđeno, — zaplakale u sav glas. I prišle su mu, da ga otaru.

I kad je visio na križu, bilo ih je, i njegovih mučkih prijatelja, koji su iz prikrajka, iz daleka izmiješani među svijetom, blijedi i žalosni, gledali užasnu agoniju, zadnji čin bolne, potresne katastrofe; ali ondje, pod križem, odmah uza nj, bio je samo jedan učenik, — još dijete, — i nekoliko — kuražnih žena. Ostale su mu vjerne, i kad su ga svi drugi ostavili. Ostale su s njim i s Majkom. Opet sa smionošću, što je ima samo žena, koju vodi srce, koja sve drugo zaboravlja, kad jedno traži. Krist ih je vidio, te tri junačke Marije. I nije im toga zaboravio ni nakon tri dana grobnog počinka. Pročitao im je bio iz srca, — on čita u srcima, — da je njihova ljubav bila iskrena, čista i jaka.

A kasnije ih, kad su ga pratile na posljednji počinak, — vjerne i poslije smrti, — i kad su kupovale mirise, da ga pomažu, čim prođe subota, nije doduše gledao očima tijela, ali jest, odozgor; očima duše. Bio je uz njih čitav onaj dan boli i iščekivanja.

Pa kad su pošle, u nedjelju ujutro, na grob sa svojim pomastima, i brinule se putem, tko će im odvaliti kamen s grobnice, on ih je već gledao opet živ. I tako im se prijateljski javio, — dirnut tom njihovom vjernom ljubavi. Prije reda. Mimo službenog pro¬grama. Prije nego apostolima. Rekao im je »Zdravo!«. Zovnuo je Magdalenu imenom: »Marija!«

A one su njemu rekle, prepune uskrsne sreće, u suzama radosnicama prvog, blaženog iznenađenja: »Rabboni« — »Učitelju moj«!

Jest, ima taj »Rabboni« svoj vječni, veliki odjek u vjeri Crkve, u mistici kršćanskog života i kršćanske pobožnosti.
Žena ne uči u Crkvi; ona ne propovijeda; ona nije organizator ni vladar nad dušama. Krist je poštivao zakone prirode i psihologije. Morao je; on je njihov Stvoritelj. Ali u mistici vjere i lju¬bavi žene su Kristu često, — vrlo često, — bliže od muškarca. Poniznije su. Naravnije su. Prostodušnije su i nedužnije, ako su nepokvarene. Više trpe. Mekšega su i boljega srca. Spremnije su, da se odriču i da se žrtvuju. Pobožnost je domena i privilegij žene.

Nije žena zapostavljena u kršćanstvu! Nije, ne, naprotiv! Njezin je bolji dio. Talenti i službe pred Bogom ne odlučuju. Riječi i djela ne odlučuju. Odlučuje samo ljubav. A tko ljubi, bit će ljubljen. Božanski ljubljen. I — božanski nagrađen.

Uskrs je blagdan žene i ženstva. Na Uskrs je Krist doviknuo ženama: »Zdravo!« i »Marija!« A one su njemu rekle: »Rabboni!«

Č.

Iz knjige Uskrsnih tekstova koje je sakupio i uredio vlč. Stanko Belaj, salezijanac. str. 308-310. Autor ovoga teksta potpisao se samo inicijalom “Č”.

Priredio: p. Božidar Nagy

Poučne stvari…

1 Ako ste previše otvorenog uma, ispast će vam mozak.
2. Ne brinite se oko toga što ljudi misle, oni to rijetko rade.
3. Odlazak u crkvu ne čini vas kršćaninom.

Isto kao što stajanjem u garaži ne postajete auto.
4. Nisu traperice to što vam guzu čini debelom.
5. Umjetna inteligencija se ne može suprotstaviti prirodnoj gluposti.
6. Moja ideja pospremanja je prijeći sobu pogledom.
7. Niti jedan dokaz ne podupire tezu da je zivot ozbiljan.
8. Lakše je dobiti oprost nego dopuštenje.
9. Za svaku akciju postoji jednak i suprotan vladin program.
10. Ako sličite na svoju sliku iz putovnice, vjerovatno vam treba putovanje.
11. Računi putuju poštom dva puta brže od doznaka.
12. Savjest je ono što boli kad se svi ostali dijelovi osjećaju izvrsno.
13. Jedi zdravo, budi čio, umri u svakom slučaju.
14. Muškarci su sa zemlje. Žene su sa zemlje. Pomirite se s time.
15. Nikoga nisu nikad ustrijelili dok je prao suđe.
16. Izbalansiranu dijetu čini po jedan kolačc u svakoj ruci.
17. Srednja dob je kad širina uma i uskost struka zamijene mjesta.
18. Propuštene prilike su uvijek bolje od onih ostvarenih.
19. Stara krama je ono što ste godinama čuvali i bacili tri tjedna prije nego što vam je zatrebalo.
20. Uvijek postoji jedna budala više nego što ste računali.
21. Iskustvo je predivna stvar. Omogućava vam da prepoznate grešku kad ju ponovite.
22. Baš kad uspijete spojiti kraj s krajem, oni ih rašire.
23. Ne teži više od svog frižidera!
24. Netko tko razmišlja logično lijepi je kontrast stvarnom životu.
25. Ako morate birati između dva zla, odaberite ono koje još niste probali.

Nevjerovatno, ali istinito

– Neprekidno gledanje filmova: Trojica Singapuraca oborila su svjetski rekord u neprekidnom gledanju filmova – njih trojica su, za vise od 72 sata, pogledala 36 filmova. Ako njihov poduhvat potvrdi Ginisova knjiga rekorda, Singapurci ce nadmasiti 11 Njujorcana koji su prosle godine neprekidno gledali filmove 66 sati i 30 minuta. Takmicenje su pocela 24 ljubitelja filma, a na kraju ostalo ih je samo troje. Takmicarima je bilo dozvoljeno da naprave petominutnu pauzu izmedju filmova, kao i 15-minutni razmak poslije svakog treceg filma. “Najtezi dio je jutro, kada pocnete da halucinirate i misli su vam zbrkane. U osnovi gledate u ekran, ali nista ne primjecujete”, ispricao je jedan od pobjednika Majkl Cia.

– Najvisi covek na svetu: Ginisova knjiga rekorda morace da unese izmjene u rubriku “najviši covjek na svijetu”. U gradu Žitomiru u centralnoj Ukrajini živi Leonid Stadnik koji je visok cak dva i po metra, što je za 10 centimetara više od Tunižanina koji je do sada bio upisan za ovaj rekord u Ginisovoj knjizi. Stadnik je do sada rijetko izlazio iz kuce jer nije imao u cemu da hoda, pošto mu trebaju ogromne cipele, duge oko pola metra, što odgovara broju 60. Medutim, nedavno mu je grupa ukrajinskih biznismena poklonila rucno izradene cipele, a dobit ce još jedne, pa ce moci da pocne da radi kao veterinarski hirurg, za šta se kvalifikovao prije deset godina.

– Najvreliji decak: Desetogodišnji Kinez Sen Can mogao bi da ude u Ginisovu knjigu rekorda kao najvreliji djecak na svijetu. Kako javljaju kineski mediji, Sen Can živi sa konstantnom tjelesnom temperaturom od 43 stepena Celzijusa! Ljekari tvrde da se sa takvom temperaturom covek nalazi na ivici klinicke smrti – ili bunca, ili pada u komu. Medutim, mali pacijent se osjeca odlicno. On ne samo da nije bolestan vec sa zadovoljstvom ide u školu, igra fudbal i sprema se za takmicenje iz matematike. Strucnjaci zasad ne mogu da objasne ovu neobicnu pojavu. Neki smatraju da je u djetinjstvu preležao jaku groznicu, cije se posledice i danas osjecaju. Sam Cen kaže da je zdrav kao dren, iako se povremeno žali na vrtoglavicu i visok pritisak.

– Najduže brkove: Ima Indijac Badamsingh Gurjar Khatana i to dugacke cak 411 centimetara. Prema Guinessovoj knjizi rekorda, trenutni rekord drži Kalijan Sain ciji su brkovi dugacki 338 centimetara. 61-godišnji Khatana tvrdi da nije brijao ni podrezivao svoje brkove vec 26 godina. “Nikada nisam vodio previše racuna o svojim brkovima, nisam ih brijao, samo sam ih svakog jutra premazivao uljem. To je sve”, rekao je Khatana.

– Najgori politicar: Jedan Indijac svim silama pokušava osvojiti titulu najgoreg politicara na svijetu. Ajit Kumar Jain vec se osmi put kandiduje na izborima kako bi mogao uci u Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji maksimalnog broja poraza pojedinca na izborima. Ovaj radnik tvornice nakita u Dharu veteran je sa sedam saveznih, devet državnih i sedam gradskih izbora, i na svima je izgubio. Ajit Jain tvrdi da su ga svi izbori do sada koštali svega 3,84 dolara, a u svojim kampanjama služi se sloganom Osigurajte mi poraz maksimalnim brojem vaših glasova!, koji mu, izgleda, i donosi uspjeh.

– Najveca dzezva: Jedna bosanska firma proizvela je bakarnu džezvu za kafu zapremine 800 litara i nada se da ce njen proizvod uci u Ginisovu knjigu rekorda. Posuda visoka 1,7 metara i teska oko 40 kilograma, identicna je džezvi za kafu koja se tradicionalno koristi sirom Balkana. Za njenu izradu bilo je potrebno dva mjeseca. Firma koja je finasirala ovaj “projekat”, a koja se inace bavi prodajom kafe, obratila se ekspertima iz Ginisove knjige radi registrovanja ovog rekorda. Kafom iz džinovske džezve su posluženi turisti kao i stanovnici Mostara. Organizatori dogadaja smatraju da je kapacitet džezve oko 8.000 soljica kafe.

– Najveci doseg glasa: Normalan pojmljivi doseg muskog glasa, na otvorenom prostoru i pri mirnom vazduhu, iznosi 180 metara. Silbo, jezik zvizduka razvijen na spanskom kanarskom ostrvu La Gomera, razabira se preko dolina, pod idealnim uslovima, na udaljenosti od 8 km. Postoji jedan zabelezeni slucaj, pod cudljivim akustickim uslovima, da se ljudski glas cuo na daljinu od 17 km, nocu, preko mirne vode. A kazu da je Mils Darden (koji je ziveo u 19. veku i bio tezak oko 450 kg) mogao da se cuje na daljini od 9 km, kad bi iz sveg glasa zavijao. Usled njihove optimalnije frekvencije, zenski krici teze da na decibelometrima postizu vise vrednosti od muskog tuljenja. Najvisi naucno mereni krik od 128 dB postigla je Simon Robinson iz Maklaren Vejla, Juzna Australija, na Australijskom gran-priu “Ginisovski izazov”, 11. novembra 1988. god.

– Najduzi poznati napad stucanja: Ili singultusa svakako je onaj koji je mucio Carsa Osborna iz Antona, Ajova, SAD, i trajao punih 70 godina. 1922. god. stucanje je Osborna spopalo kad je klao nekog vepra i nikada mu nije pronasao lek, mada je u meduvrfemenu vodio srazmerno normalan zivot, i sa dve supruge je imao osmoro dece. Svojevremeno je priznao da u ustima ne moze da zadrzi vestacku vilicu. Prema izvestaju iz jula 1986, stucao je 20-25 puta u minutu, dok je najveci broj ranije bio 40 stucanja u minutu.

– Najstariji pas: Vecina pasa zivi 8 do 15 godina i autenticni rekordi preko 20 godina veoma su retki. Obicno su to sitnije rase. Najvecu pouzdano utvrdenu starost za psa, od 29 godina i 5 meseci, doziveo je australijski stocarski pas “Blui”, vlasnistvo Lesa Hola iz Rocestera, Viktorija, Australija. Pas je kao stene nabavljen 1910, a skoro 20 godina je radio sa stokom. Zauvek je uspavan 14. novembra 1939. godine.

– Najvecu kriglu za pivo: Napravila je firma “Selangor Pewter Co.” iz Kuala Lumpura u Maleziji i svecano otkrila 30. novembra 1985. Visoka je 198,7 cm i u nju moze da stane 2.796 litara piva.

– Najduzi govor u UN: Je odrzao dr Fidel Kastro Rus (roden 13. septembra 1927. god.). Govor je trajao 4 sata i 29 minuta, 26. juna 1960. godine.

– Najduza parnica: Okoncana je 28. aprila u Puni, Indija, kada je Balasaheb Patlodzi Torat dobio parnicu koju je njegov predak Malodzi Torat zapoceo 1205. god.. Parnica je ukupno trajala 761 godinu. Predmet spora je bilo pravo vodenja javnih skupova i prednosti na religijskim svecanostima.

– Najveca pljacka voza: Desila se 8. avgusta 1963. izmedju 3.03 i 3.27 ujutro, kada je napadnut postanski voz Glavne poste kod Siers Krosinga, a opljackan je kod Brajdigo mosta, blizu Mentmora, Bakingemsir. Lopovi su uspeli da pobegnu sa 120 postanskih vreca sa 2,631.784 funti u papirnim novcanicama, koje je trebalo da budu unistene u Londonu. Od te svote pronadeno je samo 343.448 funti.

– Najsvestraniji sportista: Sarlota “Loti” Dod (1871-1960) pobednica u Vimbldonu u pojedinacnoj konkurenciji pet puta, od 1887. do 1893. god. pobedila je na zenskom prvenstvu V. Britanije u golfu 1904. godine, osvojila srebrnu medalju u strelicarstvu na Olimpijadi 1908, bila u engleskoj hohejaskoj reprezentaciji 1899. Isticala su u klizanju i toboganstvu.

– Najvise operacija: Dr. Robert B. Meklur (roden 1901.) iz Toronta, Kanada, izveo je u toku svoje karijere, 1924-1978, ukupno 20.423 velike operacije.

– Najduza operacija za koju se zna: Iz razloga hirurskog nadzora kao suprotnog medininskome, trajala je 96 sati, a izvedena je nad Gertrudom Levandovskom izmedu 4. i 8. februara 1951. godine. Pacijentrkinja je imala slabo srce, pa su lekari tokom operacije morali da budu krajnje oprezni.

– Najduzi automobil: Ikada napravljen je limuzina na 26 tockova, duga 30,48 metara, koju je nacinio Dzej Orberg iz Kalifornije. Ta limuzina ima bazen za kupanje i dasku za skokove u vodu, i vodeni francuski krevet. Moze da se vozi kao celina ili da se povija u sredini kao tramvaj.

– Najizdrzljiviji automobil: Najveca poznata kilometraza za neki automobil iznosi 1,906.879 km, koliko je nesumnjivo prevalio Mercedes 180 D Roberta Rajlija. Automobil je proizveden 1957. god. i ta kilometraza je napravljena do 1978. godine. Kasnija sudbina vozila je nepoznata.

– Najveći kebab: Costas Dasios iz Patrasa je zajedno sa kolegama pripadnicima osoblja jednog grčkog restorana napravio kebab od svinjskog mesa težak tonu i 850 kilograma koji je bio visok 173 centimetra. U mega-kebab utrošeno je i 150 kilograma začina te 100 kilograma soli, a za kuvanje je bilo potrebno dvije tone plina. Prijašnji rekord postavio je 2001. godine Kipranin Sami Eid čija je poslastica bila oko 350 kilograma lakša.

– Najduzi rezanci na svetu: Su oni koje je izradio italijanski kuvar Nikola Avantadjjato a izmjerena duzina im je iznosila 128.7 metara.

– Najbrze postavljanje stola za rucavanje: Ginisov rekorder u brzom postavljanju stola za rucavanje je drvarcanin Slavko Lukac trenutno zaposlen kao konobar u hotelu u Oslu. On je, sto za rucavanje za deset osoba postavio za tri minuta i 15 sekundi. Na stolu je imao deset garnitura sa po tri tanjira, deset kompleta sa po dvije caše, escajg sa ukupno 50 noževa, viljuški, kašika i kašicica i deset salveta, zatim garniture za so i biber, te vazu sa cvijecem.

– Fetus najstarijeg, neotkrivenog blizanca: Sasvim slucajno je pronaden u abdomenu 16-ogodišnjeg Hishama Ragaba iz Egipta, koji je zbog bolova u stomaku potražio pomoc ljekara. Pronaden je njegov 18-cm dug identican blizanac koji se razvijao u njemu i živio 32 ili 33 sedmice.

– Ispisivanju teksta na zrnu rize: Cetrnaestogodisnji Indijac Akas Gupta vlasnik je Ginisovog rekorda u ispisivanju teksta na zrnu pirinca. On je, bez ikakvih optickih pomagala na samo jednom zrnu pirinca ispisao 12.584 slovnih znakova. On je 484 puta ispisao 26 slova abecede, za sta mu je trebalo samo sat i po, a pri tom je koristio mastilo i jednu spajalicu za papir kojom je pri pisanju pridrzavao zrno.

– Kazne za nepravilno parkiranje: Silvia Matos iz New Yorka je u Ginisovu knjigu rekorda usla jer je sakupila oko 2800 kazni za nepravilno parkiranje. Ukupna vrednost tih kazni iznosi oko 150 000 dolara. Medjutim, ništa od toga joj nije naplaceno jer je bila prijavljena na 18 razlicitih adresa pri cemu je koristila 36 laznih registarskih tablica.

– Omirisala najvise stopala: Madeline Albrecht je radila u laboratoriji za analizu doktora Scholla u Cincinnati, Ohio. Za 15 godina rada, Madeline je omirisala oko 5600 stopala i veliki broj pazuha.

– Pevanje pesama Elvisa Prislija: Jedan pekar iz Nemacke bez prekida je 42 sata, 16 minuta i 8 sekundi pevao pesme Elvisa Prislija, postavivsi tako novi svetski rekord u neprekidnoj interpretaciji “kraljevih” melodija, saopstili su organizatori takmicenja iz nemackog mesta Mehernih. Obucen kao njegov idol, tridesetsestogodisnji imitator je 13 puta zaredom otpevao 60 pesama Elvisa Prislija. Prethodni rekord postavljen je pre toga na nekoliko nedelja, kada je jedan Prislijev obozavalac i imitator iz Hamburga pevao njegove pesme 40 sati bez prekida.

– Poljubio najvise devojaka za 8 sati: Džejms Vejl iz Hjustona poljubio je 4.049 devojaka za osam sati (svaki poljubac trajao je u proseku 7,11 sekundi).

– Progutao najvise spageta za 28 sekundi: Teksašanin Tom Nil je za 28 sekundi progutao 10 metara špageta.

– Podudarnost rodjenja: Treba napomenuti da se deca u svetu ne radaju bas sasvim nasumicno. Ima dana u godini kad se registruje vise rodenja nego drugih dana. Takodje je zapazeno da u porodicama postoji tendencija da se deca radjaju nekako u priblizno vreme, iako ne bas na isti dan. Porodica Ralfa i Kerolin Kamins iz Klintvuda, Virdzinija, SAD, jedina je za koju se moze dokazati da je petoro dece dobila na isti dan, 20. februara, ali raznih godina. Deca su se radjala ovako: Ketrin 1952, Kerol 1953, Carls 1956, Klodija 1961, i Sesilija 1966. Verovatnoca da petoro brace i sestara imaju isti rodjendan iznosi 1: 17,797.577.730 – koji je broj tri i po puta veci od ukupnog svetskog stanovnistva.

– Psi policajci na zadatku otkrivanja droge: Medu psima koji njugom otkrivaju drogu najuspesniji je par belgijskih ovcara “Roki” i “Barko” (ostenjenih 1984. god.); oni su bili clanovi americke ekipe boraca protiv droge koja patrolira “Kokainskim putem” – dolinom reke Rio Grande, na juznoj granici USA. Samo u 1988. god. bili su umesani u 969 zaplena droge, ukupne vrednosti 182 miliona dolara. Oni su u svom radu bili tako delotvorni da su im meksicki krijumcari droge ucenili glave na po 30.000 $, dok su psi dobili pocasna zvanja policijskih porucnika, i uvek su imali svoje oynake cina kada su na poslu.

– Prezime: Zelja da se bude poslednji u lokalnom telefonskom imeniku, radi finansijskih ili drugih koristi, dovela je u SAD do proizvoljnog menjanja imena u sasvim izmisljena, od kojih neka imaju i po 9 slova “z”; ekstreman primer za to je Zahari Zzzzzzzzz u imeniku San Franciska.

– Padobranstvo: Spasavanje na najnizoj visini u vazduhu izveo je Dzordz Roberson kada je spasao Debi Vilijams, koja je izgubila svest. Sudarili su se na 2.750m, a on je njenu rucku povukao na visini nesto malo vecoj od 1000 m, sto je otprilike 10 sekundi pre pada.

– Ramas Bodkano iz Dakora (Indija): Posadio je u udubljenju dlana seme jedne vrste bosiljka i držao je ruku nepokretnu sve dok biljka nije izrasla 10 cm.

– Ustima ugasila najvise plamena: Gutacica plamena Džin Cepmen iz Glazgova uspešno je u ustima ugasila plamen sa 1.921 baklje.

– Žena koja je imala najviše muškaraca: 2.000 muškaraca za dan Sabrina Johnson, iako nije službeno priznata kao ginisova rekorderka, hvali se da je došla do brojke 2.000, i to 2000. godine, no ceo je spektakl bio na rubu propasti, jer su producenti, kada je ponestalo kandidata, počeli praktično s ulice da dovode frajere netestirane na polno prenosive bolesti

VJEROVALI ILI NE

(Da li ste znali da…)

– Ako se kip neke osobe na konju nalazi u parku, a konj ima obe prednje noge u vazduhu, osoba je poginula u borbi. Ako je konju podignuta samo jedna prednja noga, osoba je umrla od rana zadobijenih u borbi. Ako su konju sve četiri noge na zemlji, osoba je umrla prirodnom smrću.

– American Airlines 1987. godine uštedeo je 40.000 dolara vadeći po jednu maslinu iz svake salate koja je poslužena u prvoj klasi.

– Australijski gušter nazvan “planinski djavo” može za jedan obrok da pojede od 1.000 do 1.500 mrava.

– Australijski miševi su tako aktivni da neki mužjaci mogu da uginu od iscrpljenosti.

– Coca-Cola je originalno bila zelena.

– Covecije suze proizvode cetiri zlezde smestene pokraj oka, ispiraju roznjacu i oticu u nos, a ako ih ima previse, izlivaju se preko kapaka. Ono sto je zanimljivo to je da svakoga dana covek izluci (i ako neplace) oko pola litra suza.

– Dešnjaci u proseku žive 9 godina duže nego levaci.

– Dok kod ljudi orgazam u proseku traje cetiri minute, svinje uzivaju punih pola sata.

– Delfini imaju privilegije kod coveka jer je proporcija njihovog mozga sa telom cak priblizna covekovoj, smatraju se jednim od najiteligentnijih zivih bica posle coveka.

– Glavni grad Jordana bio je 200. godine naše ere nazvan Filadelfija u cast egipatskog vladara Ptolomeja I Filadelfa.

– Havaji su jedina americka država koja uzgaja kafu.

– Isak Njutn je bio izbačen iz škole. Izbačen je kao tinejdžer i to na zahtev njegove majke koja je želela da on postane farmer.

– Igranje šaha naslepo, tj. bez gledanja na tablu, bilo je poznato u Persiji i Indiji još u VIII veku.

– Jezik kameleona dvostruko je duzi od njegovog tela.

– Kornjace mogu da dišu kroz svoju stražnjicu.

– Komarac ima 47 zuba.

– Kada je mesec tačno iznad Vas, vaša težina je nešto malo manja nego obično.

– Kada su se za vreme Secesijskog rata trupe vraćale u svoje kartele bez gubitaka, napisali bi na jednoj velikoj ploči “0 killed” (nula poginulih). Otuda izraz O.K. da bi smo rekli da je sve dobro.

– Kada čovek duva nos brzina vazduha koji izlazi pod pritiskom dostiže i 160km/h brzine.

– Knjiga prosečne veličine sa imenima svih insekata – a na našoj planeti postoji više od 900.000 poznatih vrsta – imala bi oko 6.000 stranica.

– Konji spavaju pretežno stojeci. Njihove noge imaju narocit sistem tetiva, kostiju i zglobova koji može bez napora da izrdži težinu ove krupne životinje dok su njeni mišici, u stanju mirovanja, potpuno opušteni.

– Ljudi koji najvise vremena provode ispred televiziskih aparata su Japanci. Oni prosecno came ispred TV-a citavih 9 casova dnevno.

– Mrav može da podigne teret 50 puta teži od sopstvene težine, može da vuče teret 30 puta teži od sopstvene težine, i kada je pijan uvek pada na desnu stranu.

– Mušica leti brzinom od 6km/h.

– Mongolski kan i kineski car Kublaj-kan odlazio je u lov sa 500 sokolova i pratnjom od 10.000 ljudi.

– Najkraći rat u istoriji čovečanstva se vodio izmedju Zanzibara i Engleske 1986. godine, a trajao je samo 38 minuta. Ovaj najkraći rat se završio kapitulacijom Zanzibara.

– Nemoguće je kinuti otvorenih očiju.

– Nemoguće je sisati vlastiti lakat.

– Naše srce u toku jednog dana otkuca oko 100.800 puta. Ono kroz naše krvne sudove upumpa onoliko krvi koliko bi ispunilo oko 170 prosečnih kada za kupanje.

– Najtajanstvenija knjiga na svetu otkrivena je 1912. godine u Italiji. Do današnjeg dana niko još nije uspeo da dešifruje pismo.

– Na našoj planeti dnevno se pronađe oko 5 kilograma dijamanata.

– Ni u jednom kazinu u Las Vegasu nema časovnika.

– Najstariji grad u Francuskoj je Marsej. Osnovali su ga Grci oko 600. godine stare ere.

– Ostrige mogu menjati pol od muškog ka ženskom.

– Od svih američkih država najviše nacionalnih parkova ima Aljaska – osam.

– Od svih životinja ris ima najoštriji sluh: i u najdubljem snu cuje najslabiji šum, cak i kada dolazi iz daljine. Ova zver cuje tako dobro zahvaljujuci “cetkicama” na vrhovima ušiju koje joj služe kao neka vrsta antene.

– Osušene banane cetiri puta su hranljivije od svežih.

– Prosečna težina mozga kod muškaraca iznosi 1450 grama, dok se prosečna težina ženskog mozga kreće oko 1300 grama.

– Pomnožite li 111,111.111 sa 111,111.111 dobićete broj 12,345.678.987.654.321.

– Prva drzava koja je zenama dala pravo glasa je Novi Zeland. Desilo se 1893. godine.

– Prva skijaška takmicenja održana su 1893. godine u Murcugšlagu, u Austriji.

– Prvi predak današnjeg konja živeo je pre 50 miliona godina. Bio je dugacak 30, a visok 25 cm. Na prednjim nogama imao je cetiri, a na zadnjim tri prsta.

– Prvi grad na svetu koji je dostigao milion stanovnika bio je Rim, 133. godine pre nove ere. London je milionitog stanovnika dobio tek 1810, a Njujork 1875. godine. Danas u svetu ima oko 300 gradova sa više od milion stanovnika.

– Rec banana je africkog porekla i u savremeni svet doneli su je portugalski trgovci robljem. U vreme Aleksandra Velikog ovo ukusno voce Grci su zvali “pala”.

– Slonovi su jedine životinje koje ne mogu da skaču.

– Sve svetske pčele dolete svakoga dana na oko 3 triliona cvetova, proizvodeći tako oko 3.000 tona meda!

– Svaki kralj u kartama predstavlja jednog velikog kralja iz istorije: pik-kralj David, tref-Aleksandar Veliki, herc-Karlo Veliki i karo-Julije Cezar.

– Svaka kraljica po imenu Džejn je bila ubijena, poludela ili osudjena na smrt.

– Svaki čovek u proseku trepne 9.365 puta tokom dana sklapajući pritom oči na prosečnih 0,15 sekundi. To zajedno iznosi oko 267.000 godina u tami (proračunato, naravno za celu planetu).

– Svakodnevno svaki muškarac proizvede oko 300 miliona polnih ćelija. Kada bi svaki spermić bio pogodak čitavu svetsku populaciju mogla bi da “proizvedu” 23 čoveka.

– Svakih 40 minuta kod svakog čoveka odumre oko 40 miliona ćelija kože. Kada bi se sve one sakupile na jednom mestu mogle bi da ispune jednu četvorospratnicu.

– Svakog dana rodi se 364.321 čovek, a umre 147.137. Svakih 24 časa ionako prenaseljena planeta bogatija je za 217.184 čoveka.

– Stripovi o Paji Patku su bili zabranjeni u Finskoj. Razlog zabrane je to što Paja Patak ne nosi pantalone.

– Samo 25cm vode (od zemlje naravno) dovoljno je da pomera tj. nosi teshke predmete,cak i automobile.

– Sirijski grad Damask najstariji je neprekidno naseljeni grad na svetu. Procvat je doziveo oko 2000 godina pre nego shto je, 753. godine pre nove ere, osnovan Rim.

– S dolaskom tmurnih zimskih dana povećava se čovekova potreba za snom. Početkom marta ova potreba počinje da se smanjuje.

– Suprotno ukorenjenom mišljenju, magarci spadaju u najpametnije kopitare. Oni, na primer, dlakama na bradi probaju da li je kroz žicanu ogradu puštena struja, a na opasno mesto stupaju samo kad gospodar prede preko njega.

– Tajpan je najotrovnija zmija na svetu.

– Tokom jedne menstruacije žena izgubi 35 ml krvi. Tokom godine 420 ml, a tokom života 15.540 ml.

– Totalno pomračenje sunca dešava se svakih 18 godina.

– Tridesetih godina XX veka Diznijev junak Miki vredeo je na filmskoj berzi koliko i Greta Garbo.

– U Aziji se svakog dana pojede oko 1,5 miliona tona pirinča što je otprilike brdo 6 puta veće od Keopsove piramide.

– U Pentagonu ima dvostruko više WC-a nego što je potrebno. Kada su ih gradili, zakon je zahtevao odvojene WC-e za crnce i belce.

– U staroj Engleskoj ljudi nisu smeli voditi ljubav bez odobrenja kralja, pogotovu ako se radilo o članu engleske porodice. Kada bi par poželeo da ima decu morao bi da zatraži dozvolu monarha koji bi im predao pločicu koju su kačili na vrata sobe dok su imali odnose. Na pločici je pisalo: “Fornication Under Consent of the King”, ili skraćeno F.U.C.K. Reč FUCK je upravo tako nastala.

– U Meksiku zivi ptica slatkovodni gnjurac, koja, kad napushta gnezdo, nosi svoje mladunce pod krilima. Tako postupaju i muzjak i zenka.

– U davna vremena kineske žene koristile su lutku od žada da bi na njoj lekarima pokazale mesto na telu koje ih boli.

– U 19. veku Parižani su bili obavezni da se, pre no što stupe u pozorište ili koncertnu dvoranu, obilno namirišu dobrim parfemom.

– Uprkos telefonu, internetu, pošte širom sveta proslede svakog dana oko 1,2 milijarde pisama.

– Za novogodišnje praznike u Japanu se razmeni oko četiri i po milijarde čestitki.

– Za vreme trodnevnog parenja, lavovi usrećuju svoje partnerke na svakih 15 minuta.

– 10% muškaraca je levoruko, a kod žena ih je samo 7%.

BOŽIĆNI RECEPTI