Komušina
Komušina se nalazi u sjevernom djelu Bosne, 10 km zračnom crtom južno od Teslića. Sa svojim brojnim zaseocima prostire se u zavoju rijeke Usore, zapravo njezine desne sastavnice zvane Velika Usora koja izvire ipsod planine Očauš odnosno njezine Bilek-kose (1116 m). Nakon sto se u blizini grada Teslića sastaje sa Malom Usorom (njezino je izvorište u planini Borja ispod Pavlova visa /998 m/) teče dalje na sjeveroistok, pod nazivom Usora, sve do ušća u Bosnu pored Doboja.
Kraj oko rijeke Usore i njezinih pritoka zove se naprosto Usorom. Ne znamo kad se Usora počela izdvajati kao posebna župa, ali znamo da se već u 13. St. Naziva banovinom. Samo naselje Komušina nije zabilježeno u pisanim spomenicima prije prve polovine 17. St. Tada je, točnije 27.8.1637., u župi Kuzmadanj, koja je imala svoje sjedište u selu Komušini, biskup fra Jerolim Lučić obavio pastirski pohod i podijelio sakrament sv. Potvrde. To nipošto ne znači da Komušina pod tim imenom nije postojala i prije, samo do tad ono nije bilo zabilježeno.
Za turkse uprave župa Komušina/Kuzmadanj, kao cijela Usora, pripadala je tešanjskoj nahiji, za austrougarske vlade u BiH tešanjskom kotaru , dok danas pripada teslićkoj i tešanjskoj općini u cjelini, a dobojskoj zapadno od rijeke Bosne.
Govoreći o starijoj prošlosti Komušine, u doba bosanske samostalnosti, moramo je tražiti u granicama Usorske banovine pod imenom Kuzmadanj, kako se zvala Stara crkvena župa otprilike na sredini toka rijeke Usore.
Crtice iz daleke prošlosti
U predjelu Crkvina u Ugodnoviću nalaze se tragovi kasne srednjovjekovne crkve. Ostaci temeljnih zidova od lomljenog kamena vezanog krečnim malterom vjerovatno su pripadali crkvi.
U izvješću Svetoj Stolici o prilikama u Bosni i Slavoniji, biskup fra Jeronim Lučić navodi da je 27. Rujna 1637. U mjestu Komušini (Comuscina) župa Kuzmadanjska (Cusmadansca) uz sudjelovanje sedam fratara krizmao 1454 osobe. Biskup također navodi da župa nema crkvu, a da je pod upravom samostana Kraljeve Sutjeska i da su mnogi starci rekli kako nikada nisu vidjeli biskupa.
U izvješču poslanom Svetom zboru za raširenje vjere u Rim, biskup fra Marijan Maravić navodi da je u župi Kuzmadanj 9. lipnja 1648. Krizmao 1755 vjernika. Biskup navodi da je župa Kuzmadanj (Kusmadagni) tada pripadala samostanu Male braće u Sutjesci.
U izvješću iz 1675. Godine (o kanonskom pohodu Bosni između 1672. i 1675. Godine) dostavljenom Svetoj Stolici u Rim biskup fra Nikola OlovčićOgramić navodi da je župa Kozmodan 12. Prosinca 1672. Godina imala 2050 vjernika, a da je on krizmao 1843 vjernika i da župa nema crkvu.
Naziv naselja |
Broj kuća u naselju |
Broj odrasli osoba |
Broj djece |
Ukupno osoba |
Komušina |
38 |
270 |
180 |
450 |
Popović |
13 |
102 |
56 |
158 |
Bežlja |
20 |
159 |
61 |
220 |
Sivša |
10 |
76 |
39 |
115 |
Omanjska |
7 |
68 |
33 |
101 |
Miljanovci |
11 |
67 |
27 |
94 |
Alibegovci |
12 |
80 |
34 |
114 |
Žabljak |
20 |
126 |
25 |
151 |