Pjesma

Na straži

Noć je,tišina svuda oko mene,
samo se čuje koraka bat,
blijedi mjesec odbljesne od stijene.
Na ramenu puška,na straži stojim,
u spremniku metaka pet,
duge mi minute,brojim.

Krenem,o pojasu nož se ljulja,
pokraj žice zašušti,pomislim,neko se šulja,
Stoj! viknem-ko ide?
oči se napnu,mračno je,ništa ne vide.
Najedanput tišina,muk,tisuće misli u glavi,
šta je?ko je?zašto se ne javi?

Polako krenem,vidim u grmu ima nešto,
pomislim,neprijatelj,krije se vješto.
Odjednom,prema meni nešto skoči,
gotov sam,pomislim i sklopim oči,
a ruka sama obarač povuče
i ko grom,puška puče,
pokraj mene zacvili tužni glas,
otvorim oči,pogledam,bio je pas.

Napisano:29.07.1979 u Čapljini na odsluženju vojnog roka

napiso Ilija Ćosić

Razmišljam o Komušini

Gledam,u daljinu oči odlete,
uporno,kao da će kroz planinu proći
a dvije suze niz obraze slete
i nestanu u tami noći,
uzdah duboki ote se iz grudi,
otišao sam davno,ljudi.

Prijatelju da li u našem kraju,
mirišu crvene ruže,
da li je još u zavičaju,
kao i prije, kaži mi druže,
da li ćeš možda i ti,
isto kao i ja patiti.

Prijatelju,doline naše,jesu li zelene,
da li još ona šuma lista,
ovamo gdje sam,srce mi vene,
jesu li polja ostala ista,
da li još grije naše sunce,
planine,doline i vrhunce

napisano 25.06.1979 u Čapljini

napiso Ilija Ćosić

Predsjedništvo

Stoje sa ljeve: Babić Ilija, Grgić Marko – Jotani , Grgić Franjo – Lola,  Grgić Ivica – Bagec,

Balukčić Ilija – Baklava, Begić Jela, Paurević Kata

Sjede: Kovačević Ilija, Ereiz Ivica, Šimić Jure – Šime, Begić Anđelko, Grgić Vinko, Čičak Petar, Grgić Ivo

Manjkaju: Mijatović Pejo i Budimir Franjo  – pomočnik vodje folklore

Funkcije u društvu:

Predsjednik: Društva:

Begić Anđelko

Dopredsjednik 1:

Kovačević Ilija

Dopredsjednik 2:

Ereiz Ivica

Tajnik društva:

Grgić Marko – Jotani

Blagajnik društva:

Grgić Ivo

Domar ( hišnik ):

Čičak Petar

Vodja bifeja:

Grgić Ivica – Bagec

Ekonom:

Grgić Franjo – Lola

Vodja folklore:

Kovačević Kata ( Kaja )

Vodja sportske sekcije:

???

Vodja planinske sekcije:

Grgić Marko – Jotani

Urednik spletne strane ( administrator ):

Grgić Albert

Urednik i pisac tekstova:

Grgić Vinko

Druge pjesme

Anđeoske

Anđeoske pjesme

Uskrsne

Uskrsne pjesme

Božične

BOŽIĆNE PJESME

U SVE VRIJEME GODIŠĆA

U sve vrijeme godišća, mir se svijetu naviješća,

Porođenje Djetića, od Djevice Marije.

Od pričeste Djevice, i nebeske kraljice,

Anđeoske cesarice, svete Djeve Marije.

Djeva sina porodi, đavlu silu svu slomi

A kršćane oslobodi, sveta Djeva Marija.

U jasle ga stavljaše, majka mu se klanjaše,

Ter ga slatko ljubljaše, sveta Djeva Marija.

Anđeli mu služiše, novu pjesmu pjevaše

Od njeg milost prošaše, sveton Djevom Marijom.

U ponoć se Bog rodi, nebo zemlju prosvijetli,

Ko u podne svjetlo bi, svetom Djevom Marijom.

Zrak izađe zornice, od prečiste Djevice

Anđeoske cesarice, svete  Djeve  Marije.

Svako svijeta stvorenje, sada ima veselje,

Božje štujuć rođenje, od  Djevice Marije.

Oci u limbu pjevaše, kad te glase slušaše,

Da Bog rođen bijaše, od Djevice Marije.

Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu,

I čovjeku smjernomu, svetom Divom Marijom.

Koj u tmini stajaše, i bez svjetla bijaše,

Sina Božjeg čekaše, od Djevice Marije.

Kog obeća Bog dati, i na svijet ga poslati,

Ter iz tame pustiti, svetom Djevom Marijom.

To željahu vidjeti, i s veseljem primiti

Pa s njim navijek živiti, svetom  Djevom Marijom.

Anđeo priđe nebeski, pastirima navijesti,

Prevelike radosti, od Djevice Marije.

O pastiri tecite, stada vaša pustite,

Sina Božjeg vidite, svetom Divom Marijom.

Tad pastiri pođoše, sina Božjeg nađoše,

Ter mu hvale dadoše, svetonm Divom Marijom.

Slava Bogu višnjemu, Gospodinu našemu,

I čoviku smjernomu, svetom Divom Marijom.

Slavu vječnu vidiše, ter se vele čudiše,

Bogu poklon činiše, svetom Djevon Marijon.

I to čudo procvijeta, nad tim kraljem od svijeta.

Kog uboga čestita, povi Majka Marija.

Kralj u jaslam ležaše, a odjeće nemaše,

Jer uboštvo ljubljaše, svetom Djevom Marijom.

Teb Isuse hvalimo, sveto Trojstvo slavimo,

Majku tvoju častimo, svetu Djevu Mariju.

RADUJ TE SE NARODI

Radujte se narodi, kad čujete glas,
da se Isus porodi u blaženi čas.
Svaki narod čuj, čuj,
i Betlemu pristupljuj,
pristupljuj.
Vidi Božje otajstvo u podrtoj štalici
I tko trpi uboštvo na toj tvrdoj slamici.
To otajstvo čuj, čuj,
i k jaslicam pristupljuj!
Pristupljuj!
Raduje se Marija s Josipom gledeći
Anđeo pjeva “Glorija” po zraku leteći
I ti, svijete čitavi,
Spasitelja pozdravi!
Pozdravi!

KYRIE ELEISON

Kyrie eleison, eleison,

Isus se rodi u štalici

Pojte pastiri,

tamo se njemu poklonite.
Kriste eleison, eleison!
On za nas trpi čim se rodi
Pojte pastiri,
tamo se njemu poklonite.
Kyrie eleison, eleison!
U jasle mora da se skriva!
Pođite kralji,
tamo se njemu poklonite.

SVIM NA ZEMLJI

Svim na zemlji mir, veselje,
Budi polag Božje volje.
To sad nebo navješćuje
I glas s neba potvrđuje.
Dobre volje svaka duša
grijeha neka već ne kuša
Nego hvali, diči Boga,
Što je posl’o Sinka svoga.
Sinka svoga, Boga moga,
S Ocem, Duhom jednakoga
Duhom Svetim začetoga
Od Djevice rođenoga.

VESELJE TI NAVJEŠĆUJEM

Veselje ti navješćujem,
puče kršćanski.
Jerbo se kralj u Betlemu
rodi nebeski.
Još mali, u štali,
Kog stvorenje svako slavi
Štuje, diči, jer je pravi
On naš Spasitelj
i Otkupitelj.
Pored njega stoji Majka,
Djeva Marija.
Pa sveg svijeta Spasitelja
lijepo povija.
Njeg doji i goji,
Uspavljuje njegujući
“Spavkaj, spavkaj” pjevajući
U toj štalici,
sve na slamici.

OJ, PASTIRI

Oj, pastiri, čudo novo
Niste nigdar vidjeli ovo:
U jaslicam prostim rodio se Bog
Koji s neba siđe
radi puka svog.
Betlem, evo, nije daleko,
Znajte da vam istinu rekoh:
U štalici prostoj leži djetešce
Na slamici oštroj,
kao janješce.
Ljubav Božja prevelika
Primi pravu put čovjeka:
S neba siđe dolje radi grešnika
Rodi se u štali,
radi čovjeka.

U TO VRIJEME GODIŠTA

U to vrijeme godišta
Mir se svijetu navješta
Porođenjem Djetešca
Kom je Majka Djevica.
Anđeli se javili
Rajsku pjesmu slagali
Slava Bogu pjevali
A mir ljudma prosili.
Djeva Sina rodila,
Đavlu silu slomila,
Svijetu Spasa podala,
Nama majka postala.

DANAS SE ČUJE

Danas se čuje događaj novi
U zemlji našoj i jeste ovi
Braćo pastiri, pohitite
K Betlemskoj štali i vidite
Jedno nebesko Djetešce
U krilu majke Djevice.
Ta vam se sreća danas dogodi
Što vam se Janje nebesko rodi
Ovo je Janje ono milo
Koje je sav svijet izbavilo
Jedno nebesko Djetešce,
U krilu Majke Djevice!

DJETEŠCE NAM SE RODILO

Djetešce nam se rodilo
U jasle se položilo
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Sin Boga Oca i Bog sam
S neba na zemlju siđe k nam
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Čista ga Djeva rodila,
I svojim mlijekom dojila
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.
Isus mu ime Otac da,
Da nas otkupi, posla ga
Isuse mileni, Bože moj
Srce ti dajem da sam tvoj.

NARODI NAM SE

Narodi nam se kralj nebeski
Od Marije, čiste Djevice.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Po njemu slijedi sveti Stjepan
Prvi mučenik Gospoda Boga.
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.
Daj nam Bog zdravlje, k tomu veselje
Na tom mladom ljetu svega obilja
Na tom mladom ljetu
veselimo se,
Mladoga Kralja mi molimo.

O BETLEHEME

O Betleme, grade slavni od Boga
Najveći si ti od grada svakoga
Jer iz tebe nam izađe vojvoda
Isus dragi, Davidova poroda.
Marija ga, Djeva čista, porodi
I u jasle ona njega položi.
Dostojno se ona njemu poklanja,
I s veseljem srca svoga pozdravlja.

VESELI SE MAJKO bOŽJA

Veseli se Majko Božja, puna milosti
veseli se i raduj se rajska svjetlosti
jer si noćas porodila
svojim mlijekom zadojila
Boga malahna.
Veselmo se i mi braćo ovdje zajedno
Al veselje neka naše bude pravedno
Svi se grijeha odrecimo
i srdačno utecimo
Svim vam Božić nazivamo
braćo ljubljena,
U stečenju vječnog zdravlja
od vas željena,
Kojega vam rođen dao
kako bude tko pitao
na dan današnji.

TRI KRALJA JAHAHU

Tri kralja jahahu
s onih sunčanih stran
tri dara nošahu
mir, zlato, tamijan.
Tri kralja dođoše
pred grad Jeruzalem
pitajuć za mjesto
gdje se rodi Isus.
Mariji rekoše:
zdravo, oj Djevice,
zdravo, oj Majčice,
nebeska Kraljice
Isus digne ruke,
drago im hvaljaše,
i nebeske dvore
njima obečaše.

NEBO DAJ OKU

Nebo daj oku
zvijezdu visoku vidjeti
jer triju kralja
stazicu valja slijediti
Svijetla nebesa
čine čudesa rođenom
Anđeli svoju
pjesmicu poju malenom.
Kraljima zvijezda
u Betlem kaže stazicu
Po njoj su tako
spoznali lako štalicu.
Tamjan i zlato,
mast dragu na to uzeše
Slijedeći svjetlost,
od Boga milost, pođoše.
Došav u Betlem,
pred Kralja mladog padoše,
Darove svoje
Isusu kralju dadoše.

PRISTUPITE VJERNI

Pristupite vjerni u radosnom slavlju
Dođite, dođite u Betlehem.
Pogledajte mladog, anđeoskog Kralja
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!
Ponizni pastiri ostaviše stado
Gle, radosni hite k jaslicam.
Kličući hajdmo, požurimo s njima,
Dođite na poklon, dođite na poklon,
Dođite na poklon Gospodu!

DVORJANI NEBA

Dvorani neba
proniješe glase narodom
Isus se rodi,
spasenje plodi porodom.
Betlem je mjesto
u kome čisto Djetešce
rodi se za nas
otkupi da nas, Janješce.

SPAVAJ MALI BOŽIĆU

Spavaj mali Božiću, buj, buj, buj.
Spavaj neba kraljiću, tuj, tuj, tuj.
Tako piva sad Divica
Sinka Božjeg porodica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj lipi cvitu moj, buj, buj, buj.
Spavaj rožmarinu moj, tuj, tuj, tuj.
Spavaj, spavaj ružičice,
Puka tvoga ljubičice,
tuj, tuj, tuj.
U tranjavoj štalici, buj, buj, buj.
Na hlađanoj slamici, tuj, tuj, tuj.
Zimu trpiš u jaslicah,
Kano odveć sirotica,
tuj, tuj, tuj.
Spavaj dite maleno, buj, buj, buj.
Radošću dočekano, tuj, tuj, tuj.
Tebe dvore svi anđeli,
Kerubini s arhanđeli,
tuj, tuj, tuj.

POSLAN  BI  ANĐEL  GABRIJEL

Poslan bi anđel Gabrijel
od Boga u grad Nazaret
k jednoj poniznoj Djevici,
i k pravoj Božjoj službenici.
Kad Mariji on doteče,
ponizno joj joj ovo reče:
“Oj, zdravo puna milosti,
Djevice, kruno svetosti.
Veselje sad će početi,
sina ćeš Božjeg začeti,
Bog Duh ce Sveti s tobom bit
i ove riječi ispunit.
Sina ćeš ti porodit,
i pravi Bog i Isus će se nazivati,
a plod tvoj bit ce Božji Sin
Gospodin.”

SVETA NOČ po slovensko

Sveta noč, blažena noč,

vse že spi, je polnoč;

le Devica z Jožefom tam

v hlevcu varje Detece nam.

Spavaj, Dete sladko,

spavaj, Dete sladko.

Sveta noč, blažena noč,

prišla je nam pomoč;

dete božje v jaslih leži,

grešni zemlji radost deli.

Rojen je Rešenik,

rojen je Rešenik.

Sveta noč, blažena noč,

radostno pevajoč

angeli Gospoda slave,

mir ljudem na zemlji žele.

Človek, zdaj si otet,

človek, zdaj si otet.

Pjesme članova

Pjesme članova

Na straži

Noć je,tišina svuda oko mene,
samo se čuje koraka bat,
blijedi mjesec odbljesne od stijene.
Na ramenu puška,na straži stojim,
u spremniku metaka pet,
duge mi minute,brojim.Krenem,o pojasu nož se ljulja,
pokraj žice zašušti,pomislim,neko se šulja,
Stoj! viknem-ko ide?
oči se napnu,mračno je,ništa ne vide.
Najedanput tišina,muk,tisuće misli u glavi,
šta je?ko je?zašto se ne javi?

Polako krenem,vidim u grmu ima nešto,
pomislim,neprijatelj,krije se vješto.
Odjednom,prema meni nešto skoči,
gotov sam,pomislim i sklopim oči,
a ruka sama obarač povuče
i ko grom,puška puče,
pokraj mene zacvili tužni glas,
otvorim oči,pogledam,bio je pas.

Napisano:29.07.1979 u Čapljini na odsluženju vojnog roka

napiso Ilija Ćosić


Razmišljam o Komušini

Gledam,u daljinu oči odlete,
uporno,kao da će kroz planinu proći
a dvije suze niz obraze slete
i nestanu u tami noći,
uzdah duboki ote se iz grudi,
otišao sam davno,ljudi.Prijatelju da li u našem kraju,
mirišu crvene ruže,
da li je još u zavičaju,
kao i prije, kaži mi druže,
da li ćeš možda i ti,
isto kao i ja patiti.

Prijatelju,doline naše,jesu li zelene,
da li još ona šuma lista,
ovamo gdje sam,srce mi vene,
jesu li polja ostala ista,
da li još grije naše sunce,
planine,doline i vrhunce

napisano 25.06.1979 u Čapljini

napiso Ilija Ćosić


Mojoj Mami

Bila si mi sve na svijetu
Moja ljubav
Moja sreća
i prijatelj koga trebam


Bila si mi radost srca
dobra mati,
dar sa Neba….


A sada si tamo gore
gdje anđeli pjesme poje
Nakrilima od ljubavi
ulaziš u Rajske dvore….


Hvala ti o majko draga
što sam trajni dio tebe
jer si u moj život utkala
nezamjenjiv dio sebe…


Sad uživaj zasluženo
sva nebeska blaga
Ponekad se samo sjeti
mahnuti mi
s rajskog praga….
napiso Ivo Grgić


USORA

Ima jedna plava rijeka u dolini.

Pored nje su rasla djeca, dobri drugovi.

Nad njom su letjele ptice u visini.

Kraj nje su bili zeleni gajevi i lugovi.


Kako lijepa nekad si bila

Pitoma tiha, mirna i blaga.

Jutarnjom maglom si se krila

Usoro moja, jedina  i draga.


Kada sunce zađe za planinu

I kad noć padne na cio kraj

A mjesec obasja rijeku i dolinu

i moj dragi, rodni zavičaj.


RODNOM KRAJU

Ima jedan kraj.

U njemu brda, šume i doline,

pravi na zemlji raj

U njemu živjeti lijepo nam je svima.


Kroz  doline plava rijeka tečee

Kraj nje cesta krivuda

Po njoj smo šetali svako veče

Išli smo slobodno svuda.


Sjetim se tako djetinjstva svoga

Kraj te rijeke u toj dolini

I  zore i jutra  ranoga

I  rađanja sunca u jutarnjoj tišini.


Sjeti se igranki, svadbi i veselja

Igre djece, njihove graje

Pjesme momaka idući sa prela

Igranja kola sa seoske meraje.

Napiso Ilija Ćosić


KOMUŠINA

To je kraj stisnut u kotlini,

to su brda ,voćnjaci,seoski put,

to je naša Usora u dolini,

to su nad njom zvijezde i mjesec žut.


Komušina,to je čovjek na njivi,

to je šuma,gaj i lug.

to je na nebu oblak sivi,

Komušina,to mi je prijatelj i drug.


To su jutarnje kapi rose,

proljeće,ljeto i sunčev sjaj,

Komušina,to su noge bose,

to je moj dragi rodni kraj.


Komušina,to je naše djetinstvo,

uspomena draga svima,

Usora,Kondžilo,očevo pismo,

Eto,to mi je Komušina.


KOMUŠANAC

Komušanac je isti kao drugi ljudi,

nosi kroz život teško breme,

u zoru ga pijetao budi,

šiba ga kiša i lijepo vrijeme.


U rano jutro,već na polju,

miluje ga pšenice klas,

budi u njemu tvrdu volju,

da teškog posla,zove ga glas.


I sve tako,iz dana u dan.

i kad uvečer kasno kući dođe

i padne u čvrsti blaženi san,

a pusta noć,za tren prođe.


Tako mi prođe život cijeli,

utrnule mi žuljevite ruke,

i ljeti i kada je snijeg bijeli,

prolazi kroz svakojake muke.


VRAĆAM SE

Ja sam još mali

i neznam puno toga reći,

ali znam da je put prema Komušini,

put prema slobodi i sreći.


Iz krvi i suza,iz pepela i dima,

kao feniks,dići će se Komušina,


a naša će zastava gordo da leprša,

pšenična će polja,da se zlate,

mi djeca strpljivo čekamo

i Komušino mislimo na te.


Ti sada spavaš nemirnim snom

dušmanin je srušio moj dom,

tamo sada nema ništa,

samo spaljena ognjišta.


Vratit ćemo se stazama svog djetinstva

ti ćeš Komušino opet biti ista

na grobove djedova naših ćemo stati

i nikada te više nikome nećemo dati.


VRATIMO SE

Prođoše moga ljeta,

a korov raste sve jače,

pusta je moja zemlja sveta,

od bola mi srce plače.


Daleko tamo,iza mnogih gora,

tamo gdje Kondžilo dotiče nebo,

tamo gdje teče Usora,

tamo bih biti trebao.


Mi možemo biti svuda

pronaći sebi novi dom,

al; je samo jedna rodna gruda,

samo tamo je mir,u srcu mom.


Naša je Gospa tamo,

Nad našim krajem bdi,

Usora još uvjek teče,

A gdje smo tamo mi.


KRENUH NA PUT

Krenuh na put,a kuda,

u Bosnu brate,a gdje ću drugo,

tamo mi rodna gruda,

koju nisam vido dugo.


Tamo mi putevi i staze,

tamo mi rijeka i dolina,

opet ih naše noge gaze,

tamo mi je Komušina.


Tamo se život budi,

opet tamo raste cvijeće,

opet tamo žive moji ljudi,

dolazim,srce mi igra,od sreće.


Samo tamo ću sretan biti,

tamo gdje je moj rodni dom,

tamo ću gnijezdo sviti

i naći mir,u srcu svom.

Autor Ilija Čosić

Riječnik

Riječnik starih riječi

A

abak – tablica množenja

abaška – posebno, nadodano

aber – slovo, glas, vijest

adet – običaj, navika

adio – doviđenja, zbogom

adut –

ađutant – pomoćnik u poslu

ajam – dio konjske opreme

ajme – joj (uzvik žaljenja i boli)

ajsa – uzvik kojim se tjeraju ovce

ajvan – stoka / probisvjet

akrep – škorpija

aksa – osovina

ala – ajde, odlazi

alaliti – oprostiti

alčak – mangup, veseljak

aljkav – neozbiljan neuredan, smotan

am – konjska oprema

amanet – zavjet, ono što se daje u zavjet

ambar – žitnica, zgrada za zrnastu hranu, sprema za žito

ambrela – kišobran

amerikanka – velika pila za piljenje u dvoje

ameton – hametom, sve, potpuno

amenovat – dati dozvolu za nešto, zaključiti da je to tako

amidža – očev brat

amo – ovamo

andać – teret povezan povrh pune vreće

angine – krajnici

angir – pastuh, neuškopljen konj

antikrst – bezvjernik, anarhist

apelirat – uputiti na ponašanje, savjetovati nekoga više puta

apno – vapno

aps – zatvor, tamnica

arač – harač, namet

arambaša – vođa naoružane skupine

arčiti – trošiti, rasipati se

arija – zrak prostor

armatura – skela ?

arnaut – zločesto čeljade

aršin – mjera za dužinu od jednog lakta

asti – izreka, obično prije izgovora psovke

aščija – šef  kuharica u svatovima ?

ašik – ljubavnik, momak koji ašikuje, zaljubljen.

ašikovanje – voditi ljubavni razgovor, udvaranje.

at – konj plemenite pasmine.

atento – stati oprezno, biti spreman

atresa – adresa

atroke – kamoli

avlija – dvorište

B

baba – baka

babica – porodilja

babine – običaj nošenja darova rodilji i novorođenčetu

babin zub – bodljikavi korov – raste u vrtovima i vinogradima

babiti – porađati dijete

bacil – bakcil, bakterija

bacit jednu – odigrati jednu igru

badanj – velika drvena ali željezna cijev za riječne mlinove

badža – otvor  na krovu u starim kućama
badže – muževi dviju sestara
bagatela – bescjenje, jeftinoća

bagav – nespretna osoba, (sa fizičkom manom, nedostatkom)
baglama – šarka za učvršćivanje dvokrilnih vrata
baja – kukac, buba / čovjek veseljak
bajat – oteklina
bajati – otekline
bajonet – nož sa dvije oštrice – stavlja se na pušku
bak – bik,
bakandže – teška obuća za rad sa potplatom od sirove gume

bakavica – večera poslije klanja svinja
baksuz – pegula, onaj kome sve loše ide
bakšiš – napojnica konobaru
bakrač – bakreni lonac za kuhanje na verigama
bala – slina iz nosa / smotak ukošene trave
balav – slinav / pogrdni izraz za nedozrelo čeljade
balčak – drška mača ili sablje

balega – kravlji izmet
balija – prostak, neuk / pogrdni naziv za Turčina
bajlag – zakrpa na zračnici (bicikla ili baluna)
baljezgat – pričati nesuvislo
banit – naići iznenada

banket – proslava ?

bankina – kamena ograda
banja – kupatilo
baraba – mladić koji živi slobodnim i raskalašenim životom

baraka – kućica od dasaka
baratat – raditi s nečim, baviti se nečim, poznavati nešto
baratat – upravljati, rukovati nečim
barba – ujak / stariji gospodin

bardak – zemljena posuda za nošenje vode
barjak – zastava
barkati – dirati
basamak – stepenica, kućni prag
bašljuk – preslica ?
baška – odvojeno, posebno
bat – veliki čekić za razbijanje kamena
bataliti – zanemariti, odustati

batina – palica,šiba

batit – bučnije hodati
bedem – čvrsti visoki zid
bedevija – rasna kobila

begenisati – dopasti se, svidjeti se, zapaziti
beglučiti – raditi za bega, raditi na begluku
belaj – zlo, nevolja, nesreća
belegija – brus za oštrenje kose sa drvenom drškom
beljit se – plaziti jezik, kriviti lice
benast – blesav, glup, – luckast
bendat – uvažavati nekoga, obraćati nekome pažnju

benuk – vuneni prsluk

berićet – rod, izobilje
berićet – rod, izobilje,blagosov, sreća, napredak

berićetno – obilno, bogato
berlav – glup, šašav
bjesjeda – izgovorena riječ
bešika – drvena dječja kolijevka

baška – posebno, odvojeno
beštija – životinja / nekulturno čeljade
betežan – bolestan
bevanda – mješavina vina i vode
bezdanica – jama kojoj se ne zna dna
bezecovat – dati predujam, rezervirati za sebe
bedan – bijedan, jadan

bezecovat – odabrat naprimjer djevojku
bjelance – bjelanjak od jaja
bijelit – bojiti zid kuće u bijelo

bilmez – glupak, budala; neznalica; nevješt, neupućen čovjek; ljenčina, neradnik.
bilježit – obilježavati, označiti
biljeg – znak, oznaka

bisage – dvije torbe spojene u jednu  i daju se preko samara
bijesan -, ljutit
bitanga – skitnica, neradnik, nevaljalac
blatit – umazat isprljat
blago – stoka
blejanje – glasanje ovce / govorenje gluposti

blentav – intelektualno zaostao.
blesav – glup
bliznaci – blizanci
blomba – plomba
bluza – ženska košulja

blješći – blista, sjaji
bljutavica – slab osjećaj u ustina od neukusne hrane
bljuvati – povraćati

bobci – vrsta ogrlice
bocnit – bodnit, ubost nožem ili iglom
bogatun – bogataš
bokal – vrč
bolan – uzrečica kojom se nekoga odvraća od namjere

božjak – jadnik, siromah; prosjak.
brabonjak – ovčji izmet zapetljan u dlakama
bradva – tesarska sjekira za tesanje čabruna i greda
braco – brat od mila

bričit brijati
brna – drljača od daske i drinovih šiba za ravnanje oranice

bradva – kriva tesarska,sjekira sa širokim sječivom,
brav – stoka sitnog zuba
bravetina – ovčje meso

brbljat – brzo nerazumno govorenje

brdo – dijel od tkalaćeg stroja
bremza – kočnica (“brenzaj” – koči !)
brezobrazan – bez karaktera

brico – brijač, frizer
breme – teret koje žene nose na leđima (trava, drva)
brina – strmina, kosina u prirodi, brežuljčić
britva – svinuti nož za brijanje sa ručkom od kosti
brbljača – ona koja mumlja, nejasno govori

brlog – smetište
brlja – slaba, nejaka rakija

brondati (pokr.) – brundati, mumlati, negodovati.
brstit – brati ili jesti lišće (koza “brsti” lišće kad jede)

bubat (nabubat) – učiti, naučiti
bućkuriš – mješavina svakakvih pića
budža – rupa
budžak – ćošak, ugao

bukagije – okov na nogama zatvorenika u tamnici.
bukara – posuda za vino od smrekova drveta
buklija – posuda s vinom za čašćenje svatova
bukvar – čitanka za prvi razred
bukvica – vojna knjižica

bujad – vrsta paprati; korov

bula –,muslimanka
buljubaša – satnik, zapovjednik satnije janjičara

buncat – miješati rukama / govoriti nepovezano
bunišće – smetišće za pepeoo
bunovan
– pospan
burgija – svrdlo
burlati – prebirati po tanjuru bez volje za jelom

busija – zasjeda.

C

caka – trik, varka

cakliti se – svjetliti se, sjajiti
cedulja – komadić napisanog papira

ceker – pletena mrežasta vrećica sa ručkama
cekin – zlatnik

cepidlaka – tačan precizan
cerada – plastični vodonepropusni prekrivač
cica – sisa, dojka
cicija – škrtac
cicvara – jelo od kuhanog brašna, skorupa i vode
cidilo – cjedaljka
cifra – broj
ciganit – sitničarit, prosit
cigaršpica – muštikla za cigare

ciknulo – puklo
cima – stabljika krumpira
cimenat – cement
cjelac – živac kamen / snijeg koji još nije gažen
cjepanica, cjeplja – iscjepani komad drva za ogrijev
cjepidlaka – sitničav čovjek, perfekcionist
cjev – cijev
cmizdrit – plakati
cokula – tvrda cipela
creva – crijeva
crknit – uginuti, umrijeti bez tuđe pomoći
crkvina
– vrsta trave – raste po zidovima starih kuća
crljenica – vrsta zemlje, vezivo kod zidanja kamenom
crnčit – teško raditi
crnograb – crni grab – vrlo kvalitetno drvo za ogrjev
crnomanjast – tamnije puti
crtalo – dio pluga
cuca – duda
cukar – šećer
cunjat – tražiti po džepovima
cura – djevojka
curetak – tek postala djevojka
curetina – starija djevojka
curik – zapovijed konju ali volu da se vrati natrag
cvancik – dvadeset austrijskih krajcera, srebrenjak

cvat,cvatić – ukras na ženskoj marami
cveke – mali čavlići za pravljenje cipela
cvilit – plakati, žaliti

Č

čakarast – osoba raznobojnih očiju

čakmak – pušački pribor za davanje iskre na trud

čakšire – debele tkane ili pletene vunene hlače
čalabrknit – nešto pojesti, prezalogajiti

čamiti – čekati

čalma – platno omotano oko fesa ili koje druge slične kape,
čamplje – kandže, nokti mačke ili kokoši

čanak – drvena posuda
čaranje – bacanje čini (čari) na nekoga
čavalduša – velika igla za debeli konac ili oputu

čavli – ekseri za potkivanje konja

čekmeza – iscrtan sanduk za odjeću za udavače
čekrk – kolotur za izvlačenje vode

čekrk – naprava za namotavanje prediva
čela – pčela
čeljad – članovi obitelji, ukućani
čemer – gorčina, neukus, jad
čeprkat – grebati / vrijeđati nekoga riječima
čepati – gnječiti nogama (drop)
čerupat – guliti perje sa kokoši / pljačkati

češa – svrab
češagija – čelična četka za timarenje konja
čegrtaljka – drvena naprava kojom se okreće i daje poseban zvuk
čibuk – cigaršpic

čiča – stariji čovjek
čičak – korov kojeg se plod hvata za odjeću

čiket – smotuljak eksploziva
čista srijeda – Pepelnica, prvi kan Korizme
čivija – drveni čavao
čiviluk – kuka za vješanje odjeće

čivit – modrilo (vrsta boje); indigo.
čoban – pastir, obično je brinuo o ovcama i kozama
čoja – sukno
čokalj – maleni stakleni bokalić za rakiju
čorba – tekuće kuhano jelo, juha ili varivo

čotav – nepočešljan
čudo – puno
čuje se – smrdi, zaudara
čunak – “brodić” za namatanje konca- dio stroja za šivanje i tkanje
čusto – čvrsto, brzo
čvir – čir
čvoka – udarac zategnutim prstom čvrga

čvoruga – kvrga na glavi
čvrčak – cvrčak
čvrljci – čvarci
čvrnjoka – čvrga, čvoka

Ć

ća – napustiti mjesto, poći odatle (“ići ća”)
ćaća – tata, otac
ćage – dokumenti, pisani dokazi
ćaknut – blesav, udaren u glavu
ćapit – uzeti, ukrasti
ćar – korist, zarada

ćaskanje – razgovor koji nema teških tema

ćeif – uživanje.
ćenifa – wc
ćer – kćer, kći
ćerice moja – kćeri moja

čerpić – nepečena cigla,opeka

ćibučit – pušiti lulu

ćik – opušak
ćiket – šipka eksploziva
ćilim – tepih, prostirač
ćitaba – knjiga, naputak
ćokat – jesti zrno po zrno (grožđa)  / zobat (kokoš zoblje žito)
ćonit – ugristi zmija, ubosti osa ili pčela

ćop – samljeveno voće
ćorav – slijep na jedno oko
ćosav – muškarac kojem ne raste brada
ćoša, ćošak – ugao, kut
ćuko, ćukov – pas
ćokulada – čokolada
ćulap – mala okrugla kapica
ćuliti – čučati / činiti veliku nuždu
ćumez – kokošinjac / neuredan prostor

ćumur – ugalj
ćup – glineni vrč za vodu

ćuprija – most

ćurlik – glas svirale; glas, cvrkut nekih ptnca (jarebica, ševa
ćurnit – čučnuti
ćuskija – željezna poluga za prevrtanje većih kamenja
ćuti – šuti
ćutiti – osjećati
ćutuk – tučak, alatka za preradu hrane

D

dabogda – daj Bože, neka Bog da
dabome – dakako
dajder – daj

dajidža – mamin brat

damar – žila (arterija i vena), puls, bilo
dangubiti – besposličariti
dan oranja – uopćena mjera za površinu zemlje
dašta,dabome,jašta – dakako, jest tako je
de – ajde / uzvik kod tjeranja konja i magaraca
deder – daj, hajde, učini mi to
degenek – batina, kolac
deka – dekagram
dekati, dekniti
– tući, mlatiti
dernek – vašar, sajam, narodni zbor; skup, blagdansko veselje
deverat – mučiti se
di – gdje
dibi dus – sve, potpuno
dičica – djeca
dićeš – kud ideš
digod – kadgod, ponekad
dika – ponos

dilber – dragi, voljeni
deljati – ručno rezbariti drvo
dim – obiteljska kuća, ognjište

dimije – vrlo široke hlace istocnjackog kroja
dinja – bostan, lubenica
dipliti – svirati u diple / govoriti bez svrhe i razloga

direk – stup, balvan, greda
diš -dićeš – gdje ćeš, kamo ideš
detelina
– djetelina
divaniti – razgovarati, govoriti iskreno iz duše
divenica – napunjena svinjska crijeva ( krvavica)

divka – cikorija
djever – muževljev brat
divljačina – jelo od mesa divljih životinja
divljakinja – mladica iz donjeg (divljeg) dijela loze

dizgin – kaiš na uzdi za konje
devojka – djevojka
dizgin – kaiši kojima jahač drži uzde na konju
dleto – dlijeto
doba – vrijeme / sat ( “koja su doba”)
dobaviti – dohvatiti
dolčić – mali dolac, ograđeni vrt
doćukat – dočuti, doznati
dodijati – dosaditi
dodit se – dotaknuti nešto
dodrenati – dotjerati
doklen – do kuda, do kada
doktur, dotur – doktor

dokundisati – naškoditi, nauditi, doći do grla

dokusuriti – dokrajčiti, potpuno završiti

dolaf – ormar u zidu
dolamica – kratki kaput
domalo – uskoro, još malo
dota – miraz
dotarica – udavača s dotom, mirazom
dotrina – vjeronauk
dovi – blagdan Duhova
dozvati se – doći sebi i svojoj pameti
dračit – postavljati grane drače kao zaštitu od stoke
dražiti – zadirkivati, izazivati
dren – drijen

dreš – mašina za vršidbu
drknut – šašav, lud
drob – stomak,crijeva
drobiti – usitnjavati / govoriti gluposti
drop – kom, ostaci od gnječenog grožđa
dropina – ostatak od dropa nakon pečenja rakije
drpati – češati, grubo milovati

dršćati – drhtati, tresti se
druga – drugarica, prijateljica
držalo – drveni štap – ručka za alat
dub – hrast
dubiti – stajati / bušiti
dućan – trgovina
duga – dio bačve ili nekog drvenog suda
dulum – mjera za površinu zemlje ( 1000 m2)
durati – trajati, trpjeti
duševan – dobre duše
dušmanin – neprijatelj
duv – duh

duva – piha

duvan – duhan
duvaniti – pušiti
duvankesa – kožna kesa za nošenje duhana

duvar – zid
dvocijevka – dvocjeva puška

džaba – na dar, na poklon, badava, besplatno
džada – put, cesta

džandar – žandar

dželat – krvnik
dževerdan – vrsta kratke puške

džigerica – jetrica
džumbus – nered, veselje

Đ

đakonije – slatkiši, poslastice
đavao / đavli – vrag / vrazi
đeneral – general
đerdan – lančić oko vrata, ogrlica

đezba – posuda za kuhanje kave
đinđa
– naušnica
đogat – konj bijele dlake
đomeštar – geometar
đozluci – naočale

đubrište – mjesto gdje se odlaže  stajsko gnojivo
đuture – sve odjednom
đuveglija – mladoženja, tek oženjen muškarac

E

ećim – liječnik

efendija – gospodin.
elamet – oluja, mecava, nevrijeme, kijamet

englenisat – razgovarat
erav – kriv
esencija – koncetrat octene kiseline
evala – pozdrav
evala ti – svaka ti čast

F

faca – lice
fajercak – upaljač
fala – hvala
falda – rub, ivica na odjeći
fali – nedostaje
falinga – mana, nedostatak
falit – pogriješiti / hvaliti

faliti – nedostajati, (po)manjkati.
familja
– obitelj, porodica.
fasovat – dobiti batine
feder – opruga
feler – greška, mana
ferje – školski raspust, praznici
fermat – slušat
fertik – gotovo
fes – narodna kapa crvene boje
fešta – slavlje
Fetilj – pamučna traka za petrolejku
fićukat – zviždati
figura – stas
figurat – lijepo izgledati
fijoka – ladica
fildžan,findžan – šoljica za crnu kafu bez drške
finćukast – odgojen, fin
finito – završeno
finta – trik, izmišljotina

fišek –

fišeklije – kožni pojas sa pregracima u kojima stoje naboji za pušku.
fiškal – odvjetnik

fitiljan –uspravan dotjeran

flaša – boca

forinta – srebreni austrougarski novac od dvi krune
francuzica – crna okrugla kapa bez sjenila
frajerisat – uživati, lumpovati
frajer – poseban tip
friško / frišak – svježe / svjež
frka – strah
frtalj – četvrtina

fruštuk – doručak

fučija – drveni sud za nošenje i držanje vode ili rakije

fudbal – nogomet

fukaran – siromašan, jadan, bijedan

fumar – dimnjak

fursat – zgoda samovolja kad se kome pruži zgodna prilika.

furuna – peć; limena peć; zemljana pekara.

G

gaj – šumarak
gajtan – uske usukane svilene niti za opasivanje
gamaše – obuća koja se navlači kao zaštita od velikog snijega

ganjc – potpuno, sasvim, novo

garav – crn
gatanje – proricanje sudbina

germit – veliki kolač premazan pekmezom
gevera – stara puška
glavar – predstavnik sela
glavarina – porez po odrasloj muškoj glavi u kući
glib – blato

globa – novčana kazna

gnjavit – dosadan govor

gnjavit – grubo igranje sa malim životinjama
gnječka
– drveni štap šireg dna za gnječenje
gnjida – ličinka uši / dosadan čovjek
gnjilo – trulo
gnjoj – stajsko gnojivo
gobast – grbav
gobelja – drveni naplatak na kotaču od kola

god – dan u godini u koji se pominje, slavi nešto, godišnjica
godišbina – – plaća (u proizvodima ili novcu) seljana župniku
gojit – odgajati
gologuz – nag, gol
golovrata – kokoš golog vrata
goljo – jadan, siromašan čovjek
gomila –  hrpa kamenja
gomilat – sakupljati na hrpu
gonjat – goniti, tjerati

gotovan – ljenčina, hoće sve servirano
gožđa – čelična zamka, stupica za životnje
gožđe, – željezo
gožđica – željezna naprava za hvatanje miševa
grabiti – galopirati, jahati konja u punom trku
grablje – alatka za kupljenje trave (ima drvene zube)
gradina – staro porušeno naselje / dio Župe iznad Takala

gradijerati – izmjeriti stepene (grade) jačine, npr. rakije.
graja – vika, galama
granilo – sunce izišlo na obzorju
graorica – divlji grašak (čest u žitu)
grdoboljan – rugoba, nakaza
grebeni – naprava sa iglama za raščešljavanje vune
grijota – šteta
griva – kosa sa konjskog vrata
grko – gorko
grkljan – jednjak
grljak – vrat od boce
gruvati – tući, udarati
gruda – grudva snijega ili zemlje
grušava – prvo mlijeko (kuhano) tek oteljene krave
gubav – bolestan, pun krasta po tjelu
gubica – usta
gucati – gutati
gučak – grlo, glas

gujca (guica) – stražnjica

gumaleza – ljepilo za kranje gume od bicikla i auta
gunđati – govoriti  tiho nerazumno

gunj – pleteni crni dugi  kaput od ovčije vune

gurabija – kolač od pekmeza

gurat – pomagat kod vuče napr. volujski kola
gusle – stari gudački instrument

gust, gustirat – uživanje, uživati
guvno – prostor za vršidbu žita
gvožđe – ostrica na plugu za rezanje brazde

H

haber – glas, vijest,novost

hajvan – životinja
halabuka – galama, vika

halal – ono što je na pošten način stečeno; oprost
halaliti – oprostiti,pokloniti
halka – zvekir, kovni kolut na vratima
hamal – nosač

han- prenoćište,krčma, gostionica
handžar – dugi šiljasti ili krivi nož s oštricom s obje strane

hanuma – gospođa

homitice – potpuno, svom snagom

haps – zatvor, tamnica

hapsit – zatvorit,

harač – porez iz turskog perioda

haram – prokletstvo, grehota

hastal – sto.

hevta – sedmica, tjedan
hitnja – žurba

hodža – muslimanski duhovnik

horda – čopor, rulja, neorganizirana skupina
hulja – ološ, jad

I

ibrik – bakren sud suzen prema vrhu, a sluzi za lijevanje vode ili kafe
iće – jelo
igda – ikada
igdi – igdje

iguman – starješina pravoslavnog manastira

insan, čovjek

imam – muslimanski svećenik
iljada – tisuća
inačije – drugačije
Irget – fizički radnik
irud – herod
isan, insan – čovjek, čeljade

iskati – tražiti, pitati
iskijat – za sve ćeš platiti
iskaljkat – isprljat, umazat
iskobeljati – izvući, izbaviti
iskolačiti – raširiti oči
iskrižat – isjeći nožem na sitne djelove
isponova – ponovo
isporavit – ispraviti, izravnati
isporavit – ispraviti, razjasniti
ispregnit – raspremiti konja od opreme za rad
ispuljkat – izbacivati rukom svu vodu iz nečega
istom – isti čas, prava velikost
isan – čovjek, čeljade
– uzvik kojim se tjeraju kokoši
iščašiti – ozlijediti zglob noge ili ruke na način da iskoči iz ležišta

iškija – želja,poželjenje
ištekat – isključiti dovod struje
ištorija – povjest
itnit – bacati (kamen)
itimice – hitimice, bacajući se
itnja – žurba

izasebice – zaredom
izba – koliba, ostava, mala soba
izbaciva se – sirove daske, rita se nogama (konj)

izdahniti – umrijeti
izdevetati – istući nekoga
izdeljano – nožem oblikovano – izrezbareno

izdeljat – nožem izraditi iz drvata
izdihanije – nastupanje smrt
izdrečit – širiti začuđeno oči
izdrenat – istjerati
izdušit – ispuhati, izgubiti zrak
izgulit – iščupati

iziđi – izlazi (“izlazi odavde”)
izijo – pojeo
izist – pojesti
izlapit – ishlapiti, ispariti
izlapio – postatao senilan
izlemat – istući
izmačkaran – izmrčen, išaran raznim bojama
izmarisati – dobro istući nekoga

izmećar – sluga, služitelj.
izmudrijat – izmamiti, izmoliti nešto
iznebušen – isprepadan
iznevera – izdaja, prevara ne održana riječ
izor – naknada u hrani ili novcu za najam tegleće stoke za oranje
izubijat – istući
izvan – osim
izventat – izmisliti
izvicijat – izmisliti nešto, pronaći rješenje
izvitoperit – iskriviti
izvrnit – preokrenuti na drugu stranu
izut se – skinuti obuću ili čarape
ižinjati – završavati žetvu

iljada – hiljada, tisuća

J

jačmenjak – jačmenac, čir na kapku oka

jaglat – krupno mljeti žito u žrvnu
jagma – otimačina, navala na nešto-

jaka – kragna
jaketa – jakna (od odjela)
jalova – neplodna
jalovica – mlada još neoplođena krava
jamiti – uzeti bez pitanja
janjac – jagnje

japaner – veća  građevinska kolica
japija – drvena građa, drveni građevni materijal,

jara – vrućina
jaram – drvena naprava na vratovima volova kod oranja ?

jaran – drug
jari – rani
jasle – drveno korito iz kojeg stoka jede travu
jaspre – novci, sitni srebrenjaci
jašit – jahati

jašta – upravo, baš tako
jatagan – dugi krivi nož nalik na sablju
jatak – čovjek koji je skrivao hajduke i davao im sklonište preko zime
javašluk (tur.) – neodgovornost.
jedar – kršan, jak
jelde – jeli tako, zar nije
jenjga – djeveruša, ona koja ide uz mladu u svatovima
jerbo – jer, stoga
jetrva – žena muževljeva brata (djevera)
jogunast – svadljiv, borben
joguniti se – buniti se, željeti svađu
jok – ne
jopet – opet
jorgan – prekrivač za krevet
jugovina – južni vjetar

junac – bik koji je rasan i služi za priplod

junost – mladost

K

kabanica – kišni ogrtač

kabast – velik, krupan.
kablić – posuda za serviranje vode

kabuliti – pristati, prihvatiti; usvojiti.
kaca – drveni sud, bačva za meso
kačamak – kuhano kukuruzno brašno, pura
kadar – moćan, sposoban

kadifa – samt, baršun, pliš, velur
kadija – sudija
kadikad – ponekad
kadrma – put popločen kamenom
kafeno – smeđe
kajmak – vrhnje, odstajali posoljeni skorup od varenike
kalaisat – lemiti rupe i sastave na metalnim posudama
kalaj – kositar
kalauz – ključ, naprava za otvaranje brava

kaldrma – pločnik od neravnog kamenja

kalem – mosur, cijev, cjevčica za namotavanje niti, konca, žice; cjepivo,

kalem –navrtak kojim se voćka oplemenjava; mlada oplemenjena biljka.
kalpak – kapa od krzna; kaciga
kaluđer – redovnik, monah
kalup – drveni model noge za izradu obuće od kože

kalja – kompot od posebne vrste bundeva (stambolke
kaljače – gumena niska obuća

kaljuga – udubljenje sa vodom  za hlađenje svinja po velikoj vrućini
kamara
– hrpa
kamiš – duga lula, cijev od lule
kamiš – duga lula za pušenje cigareta.
kanate – drvena ograda od debelih i dugih letava

kandilo – posudica od raznobojnog stakla, obicno viseca, u kojoj gori zizak u ulju
kani me se – ostavi me na miru
kanit – namjeravati
kančilo – smotuljak konca od vune (pređa)
kandilo – viseća kućna svijeća
kandilo – crkveni sud sa žarom za kađenje tamjanom
kandžija – bič za tjeranje stoke
kantadur – pjevači crkovnih pjesama
kantar – viseće vaga sa pomičnim utegom

kantina – krčma, prostor u vojnom krugu gdje se mogu dobiti hrana i piće.
kantura – stara kanta
kanuti – kapniti
kapara – predujam
kapija – dvorišna vrata

kapljevina – mast iz odojka
kapric – inat,ćud, ćudljivost
kapriciozan – inatan
kaput – sako

karbitnjača – svjetiljka na karbit
karat se – svađati se

karati – ružiti, koriti

karijola – ručna kolica sa jednim ili dva kotača za prijenos manjeg tereta

katakombe – podzemni hodnici i pećine

katran – crna smola od uglja
kaseta – drvena kutija
kaš – kad ćeš
kaša – sirotinjsko jelo od pšenicenog brašna slično puri
kašika – žlica
kašnje – kasnije
kašun – velika drvena škrinja za žito / oplata za beton
katanac – lokot

kavez – krletka
kazamat – zatvor, ali i samica u zatvoru
kecelja – ženska odjeća – traversa
kenja – magarica
kenjac – magarac
kenjat – činiti veliku nuždu / ružno govoriti

kesedžija – onaj koji siječe, koji odsijeca.
keser – vrsta čekića; tesarska sjekira
kevčija –velika žlica, zajemača
kezme – mlada svinja
kićeno – ukrašeno
kidisati – napadati, nasrtati
kijamet – veliko nevrijeme, sudnji dan

kiljer – ostava za mlijeko idr.

kimet – prekomjerno jedenje
kinđuriti – kititi
kinta – novac (bilo koji)
kitina – vlažnim snijegom nakićeno granje
kita – ukrasna resa na odjeći
kitica – stručak cvijeća

kjeser –vrsta čekića; tesarska sjekira
kjeseriti se – smijati se

kladnja – složeni snopovi pšenice
klanac – prolaz između stijena / ulaz u ograđeni prostor
klapiti – udariti

klašnja – pelena
klijepac – čekić za klepanje kose
klepanje – rastucivanje sječiva kose / udaranje nekoga
kleti – proklinjati

kljakast – sakat
klješća – kliješta

klobuk – šešir
kluko – klupko
kljuka – drvena ili željezna kuka

kljakast – sakat, invalid,neokretan

kmet – seljak u najamnom odnosu kod feudalaca
knami – ka nama, (“dođi knami”)

knap – prava dužina po mjeri
kobacat se
– ritati se nogama
kočak – manji ograđeni prostor za stoku u štali
kočka – kvočka
kočić – drveni klin za sadnju rasada

kočijaš – čovjek koji upravlja sa kočijom
koće – tko hoće
koda – kao da

koketuša – namiguša, žena koja očijukanjem nastoji da se svidi
kolajna – ogrlica
kolan – kaiš koji drži samar a podvuče se ispod trbuha konja
klašnja – krpa, pelena

koliba – nastamba za pastire na terenu

klipan
kolo – kotač
kolomast – gusta mast za podmazivanje ležajeva, volovski kola

kolotečina – ugaženi trag kola na putu
kolovoz – kolni put, trag od kola urezan putem
kolovrat – naprava za predenje vune

koljeno – pokoljenje, stupanj srodstva
koljevka – ležaj za novorođenče izdubljen u drvu

kom – sastavina za kuhanje rakije

kom – komina od voća, grožđa.
komandant – vojni. zapovjednik
komanda – voj. zapovjedništvo; kratka vojnička zapovijest.
komarat – prijatelj, suradnik

komasacija (lat.) – spajanje,objedinjavanje razbacanih zemljišta
komat – skidati oljupinu sa orasa

kombinizon – dio donjeg ženskog rublja ?

komisija – lica koja treba da izvrše neki posao.

kompanjon – suradnik,ortak, prijatelj, drug
komora – hrana i piće za svatove kod djevojke

komordžija – predvodnik svatova

komot – konjska oprema, okovratnik konja

komotan – opušten, mir, sloboda
komušati – odvajati list od klipa kukuruza

kompanjon – suradnik
konac – kraj, završetak
konak – prenoćište
konta imati – voditi računa
kontat – promišljati / računati
kontra – protiv
konjski čavli – potkivački čavli
konjska ploča – ravna potkova
konjska račva – račvasta potkova

kopile – vanbračno dijete

kopnit – otapanje snijega( pijetao “kopuni” kokoš)
kopniti – topiti se (snijeg) / nestajati, mršavjeti (čovjek)

kopreno – gusto sito za pšenično brašno.
koprva – kopriva
koracat – hodati korakom
korda – fitilj, sporogoreći štapin

korito – izdubljeno drvo iz kojeg se hrane svinje
korice – oklop za nož, sablju ili mač
korizma – vrijeme posta i pokore katolika

koruga – vrsta crijepa koji se daje po vrhu krova

kosijer – vrsta dvosjekle poljoprivredne alatke u obliku srpa
kosjerić – manji svinuti alat sa dva sječiva za sječu granja
koš – sanduk u mlinu za mljevenje žitaric

kotiti – rađati ( životinje “kote” mlade)
kotrljat – po tlu okrećat
kožun – kožni kaput bez rukava
krasta – osušena rana
krcat – pun
krč, krčevinaina – plodna zemlja dobivena krčenjem drveća i kamena

krečana – peč za pečenje kreča
kredenac – kuhinjska ormar sa gornjim staklenim vratima

kremen – vrsta kamena za davanje iskre

kremenjača – stara puška

krepak – jedar, hranjiv

krepan – ugino kod životinja
krepati – uginuti (životinja “krepaje”)
krkačiti – nositi djete na leđima

krletka – kavez
krmaroš – kormilar
krmača – ženka svinje
krmak – mužjak svinje / muškarac koji puno jede i pije
krmelj – izlučevina u oku nakon spavanja
krivit se – naricati, ružno plakati
krnjav, krezav – bezub
kršno – jedro, zdravo čeljade
kršćena duša – čovjek, čeljade

kršna – jedra (djevojka)
kruv – kruh

kubura – pištolj
kuburlija – mala puška

kuburiti – trpiti
kuco – pas,psić

kuče – mlado od psice

kučine – predivo od konoplje ?
kučka,
kuja, ženka psa / lajava žena
kućar – pomoćna kućica, koliba

kućerak – mala kućica
kudelja – lanena pređa
kuditi – ukoriti, ogovarati
kudrav – ricast, kovrčav

kufer – kofer, torba za putovanje
kukavac – jadnik
kukica – igla sa kukom za vezenje koncem

kukljica – jedan ubod pletećom iglom
kukumar – krastavac
kukurikavac – dosadan dugotrajan kašalj
kukuruzovina – stabljika kukuruza
kulen – djevenica od svinjskog želuca
kuljava – velikog stomaka, trudna
kunit – preklinjati, moliti nekoga za nešto

kundure – cipere

kunjati – drijemati
kuražan – hrabar
kurdela – tanka vrpca, uzica
kurjak – vuk
kuruz – kukuruz
kus – dobar dio nečega, komad
kusati – jesti mlijeko supu

kuskune – kaiš koji drži samar a podvuče se ispod repa konja
kusur – ostatak, razlika između cijene i dadene novčanice
kušati – probati
kutlača – velika drvena žlica
kuverta – omotnica za pismo

kuverta – pismo ovojnica
kvarat – četvrtina
kvartal – porez na obroke
kvasina – ocat, ukvašeno vino
kvintal – mjera za težinu (100 kg)
kvito – poravnato, podjednako

L

labrcat – jest na prekide
labrnja – usta (pogrdni naziv)
lad – hladovina
lajona – žena koja ogovara sve i svakoga

landrat – skitati se

lambrela – kišobran
laprdat – pričati gluposti
lastavice – zabatni zidovi u potkrovlju
laštik – lastika, elastična traka za odjeću
lavor – sud za umivanje
laznit – lizniti, okusiti
ledina – zapuštena njiva
lemat – udarati nekoga otvorenom šakom
lemeš – gvozdeni dio pluga koji pri oranju siječe zemlju; raonik.
lemozina – milodar na misi / sitan novac
lepirica – leptir

lepše – ljepše
libiti se – šuljati se, vući se polako
lijece – dlijeto

lijes – sanduk za pokojnika
linjati – mijenjati dlaku

lisast – obično konj ili pas koji ima lisu, bijelu pjegu na čelu.
litat – imati proljev / govoriti gluposti
lito – godina / ljeto

liturgija – služba božja, jutarnje krišćansko crkveno bogoslužje;
livel – libela
livelat – precizno poravnat
lokat – piti vino ili rakiju preko mjere

lokum – vrsta slatkiša od brašna, šecera, oraha ili badema
lola – momak, dragan
lopar – drvena lopata za stavljanje kruha na komin
lopuža – lopov prevarant, pokvarena žena
lozovina – suho granje loze
luč – baklja
lug – pepeo

lugar – čuvar šuma
lugara – metalni sandučić za pepeo u štednjaku
lugarina – porez na količinu odsječenih drva u šumi
lugasto – sivo
luka – plodna zemlja uz koju ima voda
lukšija – mješavina pepela i vode za iskuhavanje rublja i glave

lula – pušački pribor za pušenje duhana
lunjati – skitati bez cilja
lupež – lopov
lužiti – posipati pepelom (lugom)

LJ

ljaga – sramota

ljekar – liječnik

ljesa –  ispletena od pruća, rešetka za  sušenje voća
ljosnit – pasti sa nečega
ljudikanje – razgovor između muškaraca
ljuski – ljudski
ljut – kamenjar, živa stijena
ljutika – lukovica slična kapuli dobra za kiseljenje
ljutina – žgaravica

M

mac – veći čekić, malj
macola – veliki mac
mačak – dio zaprežnih kola kojim se kočilo nizbrdo
mačkara –  maškara – šala, ismijavanje, sprdnja
maći – maknuti ,pomaknuti
magaza – podrum

magazin – skladište, dućan, prodavnica, spremište, stovarište

mahala – dio grada, gradska cetvrt
mahnit – lud
maja – majica

majdan – rudnik, kamenolom

mandal – naprava za osiguranje vrata od provale, zasun, reza
majdan – rudnik – kamenolom
makadam – kameni put nasut sitnim pijeskom
makaze – škare

maksum – ići posebno za određenu stvar
malešno – maleno

maklati – brzo jesti
malta, malter – žbuka
mamlaz – budala
manit – ručno runiti zrno sa klipa kukuruza / blesav, ludast
manita – blesava žena
manitat – praviti gluparije
mantil – dugi lagani ogrtač
marmulada – marmelada

maršnuti – otjerati ga na grub način.
marva – stoka
maslat – lagat, petljat sa pričom
masnica – trag na tijelu od udarca šibom ili kaišom
mastilo – tinta, crnilo

masur –cijev cjevčica sa istaknutim rubovima za namotavanje niti, konca, žice
maše, mašice – metalne štipaljke za hvatanje žara na ognjištu

mašina – stroj, naprava; lokomotiva.
mašit se – uzeti nešto, posegnuti za nečim

maškara – šala, ismijavanje, sprdnja
maštuluk – dobra vijest, novost
mater – majka

materinstvo – nasleđe po materi
matura
– osnovna škola
mazga, mazgov – križanac nastao parenjem konja i magarice

mazgala – otvoreno, razvaljeno mjesto u ogradi
maznit – ukrast
maznit ga – udariti nekoga

medekalo – pričalo.
međa – granica
megdan – borba prsa u prsa

mehana – krčma, gostionica
mejaš – međaš, granični kameni ćulak među posjedima

mejdan, megdan – bojno polje; pa i sam boj, dvoboj, borba
mejtef – osnovna islamska škola

meka – najvazniji islamski grad
mekinje – stočnja hrana od pšeničenih ljuski
mekotiti – orati zemlju u jesen

melem – mast za rane, lijek

memla – vlaga, trulež, mokrina
menđele – stolarska stega
merak – uživanje,želja,zadovoljstvo strast, volja za nečim;

mermat – kupljeo drvo za ogrev na panju
meščini – meni se čini

mešina – obrijana kozja koža za prijenos vina ili čuvanje sira
meškinjast – slabašan
mešetar – majstor
metnimo – uzmimo
metnit – staviti

mezar – grob

mezgra – sok iz drveta.
mezimac /ica – razmaženo dijete
micat – maknuti
miči to – odmakni to
migat – mrdat / namigivati

milicija – policaja

mijena – mlađak mjesec

mijur – mjehur
miljun – milion

minaret – visok toranj uz džamiju sa kojega hodža poziva vjernike na molitvu
minđuša – naušnica

minilo – prošlo

miraz – naslijeđe  nekretnine žene
misno – svečano, blagdansko (odijelo, vino)
misir – raj
mistrija – zidarska žlica
mititi se – proći mimo nekoga
mizerija – malo sirotinjsko
mlaćenica – kiselo obrano mlijeko dobiveno mlaćenjem

mlada – udavača

mlatit– udarat,istresati prašinu iz posteljine
mlječika – trava koja izlučuje mlijeko
mlivo – brašno iz mlinice

miješalica – veća drvena žlica za miješanje pure
mješina – teleća koža za nošenje žitarica
močilo – izvor prirodne vode koji namače teren oko sebe
moći – zapis protiv bolesti i uroka (svete moći)
modrna – plavetnilo
moguć – moćan, sposoban
more – može
morem – mogu

mosur – cijev, cjevčica za namotavanje niti, konca, žice

mrcina – ljenčina
mrezga – nedozrela jezgra oraha.
mrčiti – crniti, prljati
mrkanje – oplođivanje ovaca
mrkov – konj mrke dlake

mrljina – tijelo uginule životinje, strvina, mrcina
mrljinaš – lešinar, strvinar

mrs – mast, maslo
mrsno – masno
mrtouzice – svezati konop u nerazmrsiv čvor, posebno zamršen čvor
mrva – mali komadić kruva

mrvu – malo
mučati – šutjeti
mućak – neoplođeno ili pokvareno jaje

mućanica – kiselo mlijeko

mudrovati – pametariti, obećanjima zavaravati

mufte – besplatno, na nepošten način
mula, mulo – križanac nastao parenjem magarca i kobile
mulac – dijete
mularija – nestašna dječurlija
munjen – šašav, udaren u glavu

mur – pečat

murva – dud
musav – neumit stidljiv, neuredan
musti – rukom istiskivati mlijeko iz vimena
mustra – uzorak za pletenje i šivanje
muštrati – mučiti nekoga
muštuluk – dar za onog tko prvi donese dobru vijest

mutav – spor, neokretan
mutikaša – prevarant
muva – muha
muvanje – radoznalo osluškivanje, prisluškivanje

N

nabasati – slučajno naići
nabiti – udariti nogom (loptu)
naboj – potkožni čir, žulj
nabojac – alat za nabijanje obruča na bačvu
nabrajati – plakati naglas, naricati za umrlim

nabreklo – natečeno
nabubati se – najesti se
nabubreno – napuhano
načinijo – učinio
načiniti – napraviti
naćve – drveno korito za mijesenje kruha
nadit – davti ime ili nadimak nekome
nadjet – napuniti svinjska crijeva smjesom za salame i krvavice

nadnica – težačka (radnička) dnevnica

nadžak – sjekirica na dugom dršku, s oštricom na jednoj a čekićem na drugoj strani

naero – nakrivo.
nagarit – nekoga natjerati u bjeg
nagrabusit – doživjeti štetu ili zlo
nagrditi – unakaziti nekoga šišanjem ili udaranjem
nagrditi – izvrijeđati nekoga zbog nedjela
najedared – najednom
najlonke – ženske čarape od finih umjetnih niti
nakaniti
– namjeniti, naumiti

nakastile – namjerno, namjernice;

nakastiti – naumiti, odlučiti se

nakerilo se – nakrivilo se

nakladati – govoriti koješta.
naknadit – nadoknaditi
nako – onako, ni dobro ni loše
nakostrušit – naježiti / zauzeti borbeni stav
nalagati – posložiti (drva za nošenje)

nailickan – nakićen
namet – porez
namirit – uzeti svoj dio / izravnat dug / nahraniti stoku
namjesto – umjesto
namusit se – naljutiti se, biti uvrijeđen
nanoge – pješke, pješice

nanula – drvena obuća, sandala na kojoj je odozdo drvo, a koza samo iznad prstiju;
napobaška – napose, ponaosob
napose – posebno, odvojeno
napoj – otpaci hrane utopljeni u vodu za hranjenje svinja
naprdivati se – silom se isticati
napregnit se – napeti svu snagu
napršnjak – naprstak
naramak – naručaj (koliko možeš uzeti sa dvije ruke)

naramenica
narečeni – budući

naredan – doveden u red
narozati – izrezbariti (baraban za Veliki tjedan)
nasadit – naleći kvočku / postaviti žito u guvno za vršidbu
nase – nazad / na sebe

naslutiti – predvidjeti
nasumice – odoka, slučajno

našešice – natašte ujutro
nauditi – naškoditi, učiniti štetu
navada – običaj, navika
navakat – navrijeme

navijestit – najava crkvenog vjenčanja
naviljak – mani snopić trave ili žita (koliko mogu ponijet vile)
navisiti – objesiti sud nad ognjište / staviti peći rakiju u kotao
navišćat – navjestiti
navrat nanos – brže – bolje, što žurnije
navrniti – svratiti
navro – navalio
nazuti – obuti na noge
nearno – nemarno
nejačad – mala djeca
nedokazan – tupav, glup
neduševan – neobazriv, čovjek bez osjećaja

nefermat – neslušat

neimar – radnik
nejač – mala djeca
nekrst – sotona / nekršteno čeljade
nekmoli – kamoli
nekoć – nekada
neman kad – nemam vremena
nemere – ne može
nemeš – ne možeš
nemilo – nemilosrdno
nemoć – bolest, slabost
neprikladan – neskladan, nezgodan

nerast – mužjak svinjee

nerazgovijetno – nerazumno
netjak – nećak
nevakat – nevrijeme
nevista – nevjesta
nicina – masna žlijezda
nigda, nigdar – nikada
nistrmo – nizbrdo
nomadne – prije neki dan
noseća – trudna
nožice – škare
numera – kućni broj
nuder, nu – daj – hajde
nu ti – daj ti
nužnik – zahod

NJ

njedra – unutrašnjost prednjeg dijels košulje

nježan – nežan
njuškati – tražiti, ispitivati

njufer – nevin seksualno

O

obać – obići, zaobići / posjetiti

obadat natjerat goveda u stampedo
obala – veća nizbrdica, obalina
obalito – nizbrdito, balavo
obvarit – samo prokuhat u vreloj vodi
obataliti – pokvariti,razvaliti, onesposobiti
obdanu – po danu
objed – jelo, ručak
obigravati – obilaziti iko nekoga da bi te primjetio
obiknit – naviknuti se
obilno – puno, i više nego je potrebno
obilježiti – zabilježiti
obliguzan – izjelica, osoba bez mjere u jelu
oblokat se – napito se do granice svijesti
obliznit se – donijet na svijet dvoje mladih
obneviditi – oslijepiti
obnoć – preko noći
obojci – krpeni ovoji za stopala prije obuvanja opanaka
obraslo – zaraslo
očenaši – krunica
očeniti – silom otkinuti, odvaliti ( granu sa stabla)

očevina – nasleđeno očevo imanje
očepiti – nagaziti nogom
oću / oćeš / oće – hoću / hoćeš / hoće
odadrit
– puštati vjetrove
odalamit – udariti šakon svom snagom
odanit – odahniti, odmoriti
odat / odom – hodat / hodom
odatlen – od tuda
odavle – odavde
oduška – nešto uraditi od jednog daha, bez stajanja
odijelit se – podjeliti imanje sa braćom

odklen – odakle, od kuda
odlučit – odvojiti mladu stoku od sise
odminit – zamjeniti
odom – hodom, korakom
odovud – odavde
odozada – od pozadi
odpočinit – odmoriti se, odahnuti
odrapio, otega – umro
odrat – oderat
odrenat – otjerati, maknuti
odreni me se – makni se od mene
odrišenje – oproštenje od grijeha
odriješiti – odvezati čvor
odšuba – od prve, isprva
oduvek – od uvijek
odvidat – odviti šaraf

odžak – dimnjak
ofenditi se – uvrijediti se, naljutiti se
ofrlje – otprilike, odoka
oganj – vatra
oglav – vrsta ulara
ogledalo – zrcalo
ognjilo – oruđe koje iskri trljanjem kamena kremenca
ognjište – prostor za loženje vatre
ograda – ograđeni dio imanja, suhozid
ogrizak – pečeni ili kuhani kukuruz nakon što ostane bez zrnja
ogrizlina – ogriženo mjesto

oguljina – oguljena kora od krumpira
oka – stara mjera za težinu (1,28 kg) i zapreminu (oko 1,5 l)

okani me se – makni se od mene

okanjivat se – sklanjat se, odmicati se
okoprčan – okretan, spretan
okrenila – obrnula (“okrenila padati kiša”)
okrepa – osvježavanje dobrom hranom ili pićem

okrijepit (se) – pojesti ili popiti nešto hranjivo
okuljavit – zatrudniti
okuražen – ohrabren
olo – oholo
omanit – pogriješiti, promašiti
omora – žega, sparina
omečat – omekšati, popustiti pritisku
ominjati se – zastajati, okretati se znatiželjno
omrknuti – dočekati noć van kuće / prenoćiti
omrsiti se – pojesti mesni obrok
omršaj – mrs, mesno jelo
ondale – odande, od onamo

opaučit – udariti nekoga
opanci – seljačka obuća od sirove kože
opandrčit – udariti nekoga
opeljušit – uzeti sve (u igri na karte ili buće)

opijela – molitva svećenika na grobovima i posvećiavanje grobova.
oplaza – neosječena brazda
opraviti – popraviti
opudrit – udarit

opurit – potopiti zaklanu kokoš u vrelu vodu

oputa – kožna traka za šivanje opanaka
oras – orah
oran – raspoložen

oreol – svijetli krug, sjaj, slava, poštovanje koje nekoga okružuje, aureola
orkan – silan vjetar
orma –  konjska oprema
oseknit se – ispuhati slinu iz nosa
oskoruša – divlja kruška

ostruga – kupina,malina,trnje

ostruge – metalni šiljci na peti konjanika, mamuze
ostružina – strugotina

osvještati – (crksl.) posvetiti, izvršiti obred nad nečim
ošamutit se – izgubiti svijest
ošinit – udariti rukom (šibom)
oškoprcan – snalažljiv, spretan
ošli – hoćeš li
ošli – otišli
ošpidal – bolnica
oštarija – gostiona

ošugan – okrastan
otentat – izmjeriti težinu podizanjem

oterat – odvesti, otjerati
otimično – hotimično, namjerno
otkraviti – otopiti
otoman – kauč
otrebine – ostaci kod pripreme hrane
otrt – obrisat

otučak – ostatak klipa kukuruza nakon skidanja zrna
ovda – ovuda
ovdale – odavde
ovrijeći – završiti vršidbu žita
ozdol – od dolje
ozeba – prehladio se
ozebst – promrznuti
ozgor, ozgo – od gore
ožeć – opeći
ožeg – željezna lopatica sa dugim drškom za vaćenje vatre i luga iz peći.
ožititi se – jesti kruha
ožuljati – oguliti

P

padavica – epilepsija
pančati se – miješati se u tuđe stvari

pajdo – vrlo društven čovjek

palamuditi – govoriti neistine lagati

palavander – hvalisavac

palčak – mala livada nepravilna oblika kraj vode.

pajvanta –  poprečna debela letva
paljača – velika drvena žlica, kuhača
pancijer – (u knjiž. jez.) pancir – grudni oklop od gvožđa ili čelika.
pančat, – dirati
pani / pane – padni / padne
pandur – policajac

pantole – hlače

para – dah iz usta

parat – kidati rukom

Parijenica – bure bez dna za parenje rublja za pranje sa lugom

parip –brzi  konj dobre kondicije

parok – svećenik

pas – struk / kaiš

pastorci – djeca iz prvog braka

paša – upravnik velike pokrajine – pašaluka
pašalija –
pašin čovjek, čovjek u službi kod paše.

pašarina – porez na ispašu stoke
paše mi – odgovara mi
paštašuta – jelo sa začinjenom tjesteninom

pati se – muči se

patoka – slaba rakija ( ona što se “peče dok teče”)

paučina – paukove mreže
paušal – iznos koji je određen po prosjeku, otprilike
patron – crkveni praznik župe

patrona – dijel metka

pedalj – mjera od palca do srednjaka

pegast – pjegav
peklje – drveni štapići za vezanje vreća

peksin – nečist, pogan
pelcovati – cijepiti
peljiti – gledati u nešto

pemzija – penzija

pendžer – prozor
penel – kist

penkalo – nalivpero

pentrati – penjati
pepelnica – pepeljara / spremnik za lug u štednjaku na drva
perčin – pramen kose

perioda – mjesečnica, menstruacija
perisat – operirati
perjanica – svečani ukras od perja na odjeći
pernica – mala kutijica (torbica) za školski pribor
persona – osoba

perušanje – jesenje komušanje kukuruza.
perušina – listovi sa klipa kukuruza ( kukuruzi se perušaju )
peškir – ručnik

petlja –

petljanac – neodgovoran nepouzdan čovlek

petljaga – petljanje, jalov posao, šeprtljanje.
petljanija – zamršen i teško rješiv problem
petrolejka – lampa na petrolej
pića – osušena trava, hrana za stoku
pijaca – tržnica voća i povrća

piket – oznaka / označeno mjesto
pikulo – čovjek niska rasta

pipa – slavina

pilica – kokoš koja treba ubrzo pronijeti jaja
pir – svadba

pirjan – jelo od riže i kokošijeg mesa na čorbu
pirova pobjeda – sumnjiva pobjeda koja ne opravdava pretrpljene žrtve

pisker – lončić od 25.dcl
pišaka – mokraća
pištaljka – pisak, zviždaljka

pišoka – slaba rakija
pjevac – pijetao

piljak – vrh na francuskoj kapi
pješke – pješice, na noge
pladanj – servirka za jelo, tacna
plafon – strop
plajvaz – olovka, pisalo
plamca – plamti (vatra)
plandišće – odmaralište

plandovat – ljenčariti,odmarati u hladu
Planjkača – velika tesarska sjekira

plazit – podrugljivo pokazivati jezik / puzati
pleća – leđa
plećka – prednja noga od stoke
plesnit – ošamariti

plot – ograda, pregrada
ploska – boca spljoštena oblika  boca za rakiju u svadbi
pljunuti isti – isti otac ili majka (“pljunuti otac…”)
pljusak – jaka iznenadna kiša
pljuska – šamar
pljuvaka – pljuvačka
pobro – pobratim
počinit – napravit
počuj – poslušaj
podaj mu – daj njemu
podase – ispod sebe
podastrić – skratiti kosu
podastrt – prostrti podmetač

podkaditi – dimom umirivati pčele, zadimiti
podkoženi – nazuvci koji su podšiveni kožom
podpauza – pod pazuh
podrugljiv – onaj koji se naslađuje tuđem zlu
podsapnjak – kaiš koji drži samar a podvuče se ispod repa konja

podumenat – temelj

podupora – potporanj

podvori – velike drvene palice za nošenje plastova sijena
pofalit – pohvaliti
pogača – fini kruh od čiste pšenice
pogan – nečist, nekrst

pogan avaz – loš glas (o nekome
pojata – štala sa spremištem sjena u potkrovlju
pokoj – spokoj (“pokoj duši” mrtvima)
pokunjiti – sageti se, utužiti

pola – polovica

polić – posuda od pola litre (za vino) ili pola decilitra (za rakiju).
polivača – posuda za zalijevanje

poljar – čovjek koji čuva polja
pomada – mirisna krema
pominjati – spominjati

pometenik – zbunjenik,stradalnik od mećave

pomoliti se – pojaviti se samo nakratko, proviriti
ponaosob – napose

ponjava – vuneni pokrivač / prostirač za pod od krpica
popara – jelo od suhog kruha prelivenog vrelom juhom

popišmaniti – predomisliti se, pokajati se

poreznik – čovjek koji po tereni zbira porez

poskočan – brz, hitar
pospugat – upiti, pokupiti vodu
postelja – krevet
postole – cipele
potabati
protabunjati – bježati od opasnosti,p

potaknit – dodati drva na vatru
pot – znoj
potla / poslin – poslije

potpala – tanje ili suho drvo za potpaljivanje vatre
potrefit – slučajno pogodit
potucati se – lutati bez cilja
potvorit – optužiti

povodanj – poplava zbog velikih kiša

povozit – pogodan za vožnju ili vuču
pozlobiti – zamrziti, uzeti na zub
pozno – kasno

pracrijep – dio od volujski kola
praća – igračka od gumenih traka za izbacivanje kamenčića
praće – konopi na samaru za držanje tereta ili nogu jahača

prasar – svinjac za prašiće

prašina – prah- sitni delci

pratar – fratar

pratljača – sredstvo za pranje veša
prcat – oplođivat kozu

prečac – prečica, poprijeki put

prčevina – smrad od jarca

prdekana – zatvor

prdeknit – udariti nekoga nogom u stražnjicu

predikanje – razgovor utiho
pređa – vuneni konac za pletenje
prefrigan – lukav

pregača – ženska odjeća ( pretpasnik ) tkana ali pletena
pregršt – mjera za količinu ( dvije šake)

prekobaciti – napraviti salto u zraku, prevrnuti se u skoku
prekoleciti – napraviti salto naprijed na tlu

prelijećat – preletavati
prelo – večernja ženska sjedeljka uz predenje vune
preniti se – probuditi se

pretakanje – prelijevanje

pribrat – razdvojiti, razvrstati
pricvikat – presjeći žicu

privuza, priuza – konop, uzica sa kojom se vodi stoka.
pridimak – nadimak
pridvraće – prostor pred vratima
prigorit se – pomiriti se sa štetom, otrpjeti
prikaza – utvara
prilipak – zaljepljen uz nešto
prioblaka – zamjenska odjeća
pripo se – preplašio se
pripaša – paša ( bolja stoka ostavljala se za “pripašu”)
pripašaj – muški kožni pojas za kubure i nože
pripečito – primaknuto, spojeno
pripelo
mu se – mora hitro činiti veliku nuždu
pripjevavati – pjesmom odgovarati na pjesmu
pripolovit – podjeliti na dva dijela
pripovidat – pričati
prismočit – malo ili slabo pojesti
prismrdit – dotaći se nečega tuđega, odati nekome tajnu
prisoj – mjesto koje je uvijek u suncu

presvlaka – preobuka, roba za presvlačenje

priškrinjit – pritvoriti vrata
pritorak – ograđeni prostor za stoku (ispred štale)
pregača – ženska odjeća ( pretpasnik ) tkana ali pletena

pregršt – mjera za količinu ( dvije šake)

prela – štap sa brkljama koji drži vunu kod predenja

prelo – večernja sjedeljka momaka i djevojaka
pretruđen – iznemogao od truda, iscrpljen

priglavci – donji dio vunenih čarapa
priuza – kraći konopčić za vođenje stoke
privaliti – prevrnuti

prevaliti –  pješke dosti preputovati
privežanj – vezan čvrsto duplim čvorom
preizut se – preobuti se
prkno – stražnjica
prnje – stara odjeća, istrošene stvari
prnjice – dječje pelene
probojac – čelična šipka sa bušenje kože
proćerdati – prokockati, izgubiti
proćukati – dati u javnost, objelodaniti

progurat – proći kroz nešto tijesno ili kroz mnogo ljudi
prokinit – oštar predmet napravit otvor na vreći
prolom – provala (oblaka)

promaja – propuh
promoćuran – snalažljiv, probitačan
pronosak – prvo jaje mlade kokoške
propeti se – podignuti se na prste

proštudirati – (u knjiž. jez.) – prostudirati, proučiti.
prošuškati – lagano protresti (lagano kopati zemlju)

protabanjat – protjerat,  bježanjem izbjeći neprilike

proždrijet – progutali u komadu

prtina – rasčišćen put kroz snijeg
prtiti – stavljati breme na leđima
pruće – šibe
pruga – autobus na redovnoj liniji
prut – štap, šiba
prvica – prva i najjača rakija
prvo – prije
prvošnji – prošli, bivši
prvotelka – krava kojoj je to prvo tele
psalam – zanosna pobozna pjesma, hvalospjev
pogača – pšenični kruh

podument – temelj

potežnica – dio volujskih kola koji drži rudu

pudra – milicijska gumena palica
puk – narod
pumparice – široke ženske gaće

pumpat – puniti zrakom
punac – otac od supruge
punit – puhnuti
pumpat – puniti zrakom

pura – jelo od kuhanog kukuruznog brašna
pusto ostalo – kad kuća ili imanje ostanu bez živog vlasnika
pušćat – pustiti
puše se – pravi se velik i važan
puštenac – muž koji se razveo od žene

puštenica – žena koja se razvela od muža

putravci – seljačka obuća od sirove kože
puvaljka – duga cjevčica za raspirivanje vatre puhanjem
puvati – puhati
puzdra – spolni organ mužjaka svinje

R

rabota – rađa, posao
rabotat – radit

računaljka – naprava sa kuglicama za učenje matematike

rada – voljna, voljan (“nisan ti rada pomoć”)
radije – rađe

radijon – radio

rađa – posao

raga – mršava neuhranjena krava

rahatluk – vrsta slatkiša od brašna, šecera, oraha ili badema

rahmetli – umrli, pokojni.
rakniti – iskašljati i pljunuti iz dna grla
rakoliti – kokodakati, kokoš “rakoli” kad snese jaje
ralo – drveno oralo, predhodnica pluga
rana – hrana
raskalašen – neodgojen, neotesan
raskantati – rasprodati imovinu, rastaviti neku cjelinu
raskrabiti – rastopiti
raskrižiti – rasjeći
rasod – mlade biljke za sadnju (kupus)
rasol – tekućina od kiselog kupusa

raspjerica – svečanost u mladinoj kući

raspuštenica – razvedena žena
rastićiti – razmnožiti

rašak – drvena naprava za namotavanje preje u kančila
rašeto – slamnato sito za prosijavanje žita
rašpa – turpija za drvo većih zubaca
razapet – raširiti

razbacan – čovjek širok jak a nizak rastom

razbataliti – zapustiti, nekoristiti nešto dogo vremena
razbit – usitniti novac (“razbij mi ovi sto kuna”)
razgaliti se – osvježiti se, izbistriti um
razlog – razum (daj se “razlogu”)
razlučiti – zazdvojiti stoku po vrstama ili vlasnicima

razmititi se – proći mimo nekoga
razor – brazda, dio uzorane njive
rđobetan – neuhranjen, mršav

refuža – roba u rasutom stanju, nepakirano
regula – običaj, pravilo
repušina – listovi kojima je zaštićen klip kukuruza
rast – hrast
rešpekt – poštivanje
revanje – glasanje magarca
reza – zasun za vrata
rezerva – vojna vježba
režanj – odsječeni komad mesa ili lubenice i sl.

ribaljka – naprava sa nožima za ribanje kupusa

rigati – povraćati
ripavac – kašalj hripavac
rezati – sjeći nožem

rogulje – troroge drvene vile za ubacivanje piće u štalu
roguša – mjera od palca do kažiprsta
rora – cijev
rospija – neposlušna,nevaljala žena, prostitutka
rov – rupa u zemlji za čuvanje krumpira
rožarje – Gospina krunica moli se u crkvi tijekom listopada
rpa – hrpa
rptenjača – kičma
rsuz – onaj koji nema srama, bestidnik
rubac – maramica
rugoba – ruglo, sramota
rukovet – rukohvat
runo – vuna
runjav – dlakav
rusak – ruksak
rusvaj – nered, gužva

S

sabrati se – doći sebi nakon šoka

sač – kovano železo u obliki zvona za pečenje na ognjištu
sadijevati – slagati sjeno u stog

sadžak – kovani okrugli tronožac za držanje lonca na kominu
sakat – bez jedne ruke ili noge
salamet – selamet, spas, spasen, povoljno stanje; pravi put.
salamura – slana voda, rasol

salutirati – pozdravljati, pozdraviti; naročito: pozdraviti po vojnički.
sapi – zadnji gornji dio konja

slupača – neuredna žena

samun – kruh
samar – drveno tovarno sedlo

Sanduk – ostava za suho meso
sataraš – jelo od paradajza i paprika
satrti – zgaziti nešto, uništiti
sćemeriti – sazidati kameni svod na građevini
sećija – ležaljka bez stranica (naslona)

sedra – kapnica, siga.
sekirat se – uzrujavati se od briga, brinuti
seko, sejo – sestra od milja
sepet – veća pletena košara za prijenos tereta konjima

serbez – slobodan, smion, odvažan, slobodno, bez brige, bez straha, neusiljeno.
Sermija – gozba u kući nakon pogreba u čast pokojnika
sevap – milosrđe, dobročinstvo, dobro djelo

sjecidba – sječa
sečimice – okrenuto sječivom okomito

sijaset – mnoštvo

sijelo – večernja sjedeljka momaka i djevojaka
sikira – sjekira
sime – sjeme
sindžir – metalni lanac
sinija – niski stol za jelo
sinovac – bratov sin
siplje – kašlje
sirak – biljka slična kukuruzu od koje se prave metle
sirišće – tekućna za sirenje mlijeka

sirutka – tečnost koja ostaje poslije sirenja mlijeka.
sjelina – odron zemlje ?
skalat se – sići sa visine / skinuti se gol

skašit – pretvoriti u kašu / proćerdati
skičati – vrištati, jako se derati
skočan – brz, hitar
skončat – završiti / umrijeti
skontat – zbrojiti, sračunati
skorit – otvrdnuti
skorup – kajmak, sloj masnoće na kuhanom mlijeku
skotna – nosi mlade u utrobi (kuja, zečica..)
skozna – bremenita koza, nosi mlade
skrinja – škrinja
slamarica – ležaljka napunjena slamom
slana –
jutarnji mraz

slatkoran – dobrog apetita, ne bira hranu
slavak – vrsta puzajuće trave
slavić – slavuj

slavina – dodatak za u badanj
sline, bale – slinav, balav
slep – slijep
slijepe oči – sljepoočnice
slijepi miš – šišmiš
slutiti – predosjećati

sljeme – vrh krova

smotat -savit
sofra,sopra – niski okrugli stol, trpeza, sinija.

Sokak – uski seoski put

solanica – posuda za sol
soldat – vojnik
solufi – zulufi
soparno – jelo bez začina
sorit – srušit nešto uredno poslagano
sotim – sa time

sotona – đavo,vrag

sova, sovača – drveni podporanj za tovarenje konja
sovat – psovati
spandžati – spojiti, sastaviti

spilja – pećina
spjerine – sakupljeni ostaci hrane za napoj

splela se – počešljala kose u pletenicu

sprasna –  nosi mlade u utrobi (svinja)
spratiti – utjerati stoku u štalu
sprdati se – ismijavat nekoga, rugati se

spustit mliko – dati se pomusti (krava “spusti” mliko kad se muze)
spuž – puž
srdobolja
– crijevna bolest, dizenterija

Srati – obavljati veliku nuždu
srkati
– piti lagano kroz zube

stalak – drveni krug sa štapom za pomoć djeci dog prohoda
stan – sprava za tkanje
stanje – seljačka imovina
stap – visoki i uski drveni sud za metenje mlijeka
starina – naslijeđena imovina
stolac – tronožac
stočić – mali stolac
stevona – bremenita krava
stilja, stelja – slamom punjen dio samara
stjenica – dosadan čovjek
stolac – tronožac

stoljnjak – prekrivač za stol,
stopanica – domaćica, gazdarica
stopiti – smočiti se kišom
storija – priča, pripovijest
stožina – drveni stup nasred guvna / stup za stog
strana – kosina, uzbrdica / nizbrdica u prirodi

stranjača – stranica u volovskih kola
stra, straota – strah, nešto zastrašujuće
strašiv – plašiv, bojažljiv
strašilo – plašilo za ptice u vinogradu
strefiti – zadesiti
stremen – uzengije, kaiši na samaru
strići – šišati (ovce)
strina – žena očeva brata (strica)
strnišće – oštri ostataci stabljika nakon košnje žita

Stršelj – sredina samara između dva natovarena tereta
strugač – oruđe za čišćenje motike i pluga
struk – jedan komad žita ili trave
strune – dlake konjskog repa napete za sviranje na guslama
strunja – svinjska dlaka

stubline, stuble – udubine u panjevima ili kamenu iz koje pije stoka
studeno – hladno

stvor – živo biće

subaša – nadzornik imanja, onaj koji ubire aginske ili begovske prihode
sudišće – sudnica, mjesto gdje se nekome donosi presuda

sudurma – zgrada zakonje i konjsku opremu

sudžuk – domaća kobasica
sukanac – pokrivač za krevet od oštre tkane vune

stuknut – vratit volove nazad u brazdi

stupa – naprava za drobljenje voća

sudurma – zgrada za konje

sunovrat – naopako
suje – psuje, govori ružno
sukno – vunena tkanina kućne izrade
surgat, survat – pasti pod put
surutka – tečnost koja ostaje poslije sirenja mlijeka.
sustati – popuštati u radu, umoriti se
sušica – tuberkuloza

sutlijaš – vrsta hrane
suton – sumrak

suturma – paničano bježanje
suvarci
– suho granje, potpala
suvarice – suvice, suho granje
suvozidina – kameni zid zidan u suvo – bez cvenice ili betona
sužnji – zatvorenici, robovi
svariti – skuhati (ručak)

svekar – otac od muža

svekrva – muževa mater

svinjac– nastamba za svinje

svjetovat – savjetovat

svještati – razumjeti, shvatiti, ući u trag.
svojta – rodbina
svratati – pasti sa veće visine
svrnit – svratiti

Š

šador – lijek u obliku velike tablete
šakat, šaketat – udarati šakom

šalunga – oplata za beton

šamar – udarac dlanom po licu

šantav – onaj koji nepravilno hoda

šaporenje – šaputanje,tiho govorenjei

šarac – vrsta otrovne zmije

šaraman – veliki oblić
šarka – šarena duga starinska puška
šarova – naziv za šarenu kravu
šarovit – šaren, u više boja
šarulja – šarka, riđovka, domaća otrovna zmija
šćap – štap
šćapaju se – rugaju se sa nekime, sprdaju se
šćedit – štedjeti
šćene – štene
šćipalica – štipaljka, kvačica za rublje
šćipat – štipati

šćucati – štucati / podrezivati grane
šegrt – učenik na praksi
šejtan – vrag, đavo

šempljast – luđak, budala
šenica – pšenica
šeniti – skrenuti sa pameti

šeperuša – kuća od blata i pruća

ševar – suve stabljike kukuruza
ševast – šepav
šićar – korist, dobit
šifonjer – ormar
šija – vrat
šikucija – poreznik / skitnica

šilježe – jagnje od godinu dana

šina – tračnica

šindra – tanke daščice za pokrivanje krova

šinjel – vojnički dugi sako

šiške – dio kose na čelu

šilježe – jagnje

škaf – veća niska drvena posuda

škanicla – papirna vrećka

škartano – odbačeno kao višak, bezvrijedno
škatla – kutija

škija – domaći duhan rezan ručno
škiljit – gledati poluzatvorenih očiju
škopljenje – steriliziranje domaćih životinja

škropit – prskati tekućinom
škurija – kožni bič za stoku

škvadra – stolarski alat “pravi kut”

šlagiran – oduzetog dijela tijela zbog moždanog udara
šlampav – nespretan, neuredan
šlape – ljetne papuče

šlempav – mlohav, trom, nespretan
šlifer
– navlaka za jorgan

šljaka – štap

šljeme –  greda na krovištu kuće

šlunak – krupniji pijesak
šmagat
šmugnit – pobjeći neprimjetno
šnajderica – krojačica
šnala – ukosnica
šnita šnitla – kriška ( kruha ), tanki komad mesa
šnjim – sa njime
šnjom – sa njome

šnjura – vezica za cipele

šokac – naziv za rimokatolika

šoldi – novci

šolja – lončić

špag – otkani i upredeni debeli konopac
špaga – otkani i upredeni tanki konopčić
špajz – ostava za namirnice
šporet – peć, štednjak
špancirati – šetati

šparat – štedjeti

špica – košpica od voća
špiglo – zrcalo, ogledalo

špijunirati – kriomice gledati, zavirivati
špilja – pećina

špirit – alkohol
špital – bolnica

šprajc – podupirač

špricaljka – igračka od zove

štambilj – pečat
štanjga – lanac između komoća i vagira

štekat se – uključivat se u društvo bez poziva
šteker – utikač za struju
štimati – namješćati

štof – platno

štreka – pruga

štrik – konopac

štrojenje – steriliziranje svijna
štruca – kruh duguljastog oblika od 1 kilograma
štokrla – stolica bez naslona

šubara – kapa od kože sa krznom

šućmurast – nepredvidiv, nemožeš mu stati na kraj

šoder – sitno mljeveni tucanik

šuferce – vojničke krpe namjesto čarapa
šuga – svrbež / nečistoća
šugav – bolestan, krastav/ slabo razvijen
šula – koza ili krava bez rogova
šuntat – nešto naglo pasti na pamet

šunjat – tiho neprimjetno hodat
šurovati – potajno raditi iza leđa nekome

šupa – spremište
šupalj – probušen
šupljača – cjediljka / nemoralna žena
šura – ženin brat

šuster – postolar

švajbuk – novčanik
švaler – udvarač, ljubavnik

šuša, šula – ovca, koza ili krava bez rogova; (fig.) niko i ništa.
šušanj – suho otpalo lišće
šuškavac – kišni ogrtač od najlona

T

tabela – tabla, ploča
tabletić – kukičani ukrasni podložak

tabor – logor, organizovan sastanak.
taćke – građevinska kolica
taki – takvi

talir – stari srebreni novac

taljige – konjska kola sva od drva

tamam – prava veličina.
tandžara – puška

tapija – potvrda o vlasništvu nad nekretninom

taraba – letva u ogradi

tariguz – toaletni papir

tavoriti – životariti
taze – neupotrebjlavano,svježe – friško
teferić – izlet, veselje.
tefter – bilježnica (za zapisivanje dugovanja)

teg – uzorano zemljišće
teka – bilježnica
teljug – drvena naprava oko vratova volova kod oranja
tendžera – zemljena posuda za kuhanje mlijeka
tentat – spor, zabušavat nagovarati na nešto

terezina – manji vagončić na ručni ili motorni pogon

terezija – manja viseće vaga sa pomičnim utegom
tesla – tesarski alat za pravljenje udubina u drvetu
testa – cesta,put
testamenat – oporuka
tetak – muž očeve ili  materine sestre (tete)

tetaka – očeva – ili  materina sestra (tete)
tezga – pult
težak – seljak nadničar, zamljoradnik
tica – ptica
tić – ptić, mlado od ptice
tiganj – tava za pečenje na kominu

tijopeka – debela palačinjka posuta ali kajmakom šećerom

tikva – bundeva
timarenje – posebno hranjenje, češljanje i uređivanje konja

tinta – crnilo
tintana olovka – olovka koja se ovlažii prije pisanja

tiopeka – debela palaćinka

tkanica – otkani ženski pojas

tlja – kratka ljetnja kiša
tobolac – kožna futrola za brus

točak – bicikl

točak – malo udubljena daščica na izvoru vode

tor – nastamba za držanje stoke
torina – otvorena ograda za držanje stoke
tovar – teret na konju ili magarcu
tovariti – stavljati teret na konja ili magarca

taćke – gradbena,kolica,kariole

tralje – drvena nosila za nošenje gnoja
trap
– kanal rov u zemlji za čuvanje krumpira zimi
trapiti – prodati, zamijenjati stvari

traverzna – greda
trbuv – stomak
trefit – sresti, slučajno naići / pogoditi

trgačina – berba grožđa, kukuruza

trgat – berba kukuruza

trica – igra micanja kamenčića po nacrtanom kvadrat
trijebit – čistiti od nečega
trijeska – iver, odsječak od drveta

trklja – mala stožina sa više pačvorova

trkom – smjesta

trnka – kupasta košnica od pruća, krošnja,vrškara.
tronoge – kovani tronogi trokut za kuhanje na ognjištu

trošaljiv – rasipan

trpa – stavlja u nešto

trud – umor, premor teškim radom
trud – suha gljiva, pali se kremenom a služi za paljenje vatre
trudi – proizvodi nastali isključivo ljudskom rukom
trunit – mrviti, umrviti
trupina – panj za cijepanje drva / komad grede

tucum – zaostao
tuk – uvala, kotlina, udubina u prirodi

tumarenje – hodanje bez cilja

turkesati – govoriti turski.
turnuti – gurnuti
tute – tu, ovdje

U

ubjeđivat – odvrćati od nauma, odgovarati nekoga

ubrazditi – početi orati
učen – školovan

učiniti silu – silovati djevojku

učkur – vezica u gaćama

udaja – stupanje ženske u brak
udit – udjenut (konac u iglu) / škoditi
udrobiti – izmješati / dodati komadiće kruha u jelo
udušiti – ugušiti, ostaviti bez zraka

udžera – spremište za rakiju i odjeću
ufati se – nadati se

ufitiljiti se – stajati na mjestu

ugajretiti – pomoći, zauzeti se.
ugarak –
nagoreno drvo
ugrančavilo se – užeglo se, upalilo se (mast, slanina)
ugrumice – uporno, silom
ugursuz – prevarant, nikakav čovjek
ujtru – ujutro
ujagmiti – dovesti nevjestu bez dozvole njenih roditelja ?
ujam – dio od samljevenog žita kao naknada mlinaru

ujarmiti – pripremiti volove za rad

ujmisovo – u ime Isusovo
ujna – žena materina brata (ujca, ujke)
ujititi – uhvatiti, uzeti

ukabuliti – pristati na nešto, usvojiti nešto.

ukazati – pokazati, prikazati
ukočenit – ukočiti, biti nepokretan

ukopacija – okupacija
ukop – pokop, pogreb
ukrkiti – nositi na leđima

ular – oglav, povodac za konja

ulica – dvorište

ulišće – košnica za pčele

ulog – insekt koji se zavlači u uho
uljenača – svjetiljka na ulje
uljudan – pristojan, drag

ultimat – rok završetak, zadnji tren

umanduren – svečano obučen
umećati se – nadmetati se
umesti – umiješati, umetnuti, usuti u nešto; upropastiti,
umesti se – istrijebiti se.
umete me – upropasti me, uništi me
umetnio se – naslijedio gene
umiljat – ponizan

umjeti, htjeti, znati

unca – mjera za težinu

unda – onda
unić – ući
upalilo se – dobiti upalu (“upalio” se zub, rana…)
uperiti – usmjeriti, naciljati
upicanit – urediti, lijepo obući
upopreč – poprijeko
upotit se – oznojiti se
upregnit – opremiti vučnu stoku za plug ili kola

uprta – trak ali špaga od torbe što ide preko ramena
uprtit – natovarit na leđa

uprtiti se – natovariti teret na svoja leđa
uprtnjača – otkana torba za nošenje na leđima

uredovan,-  koji se odnosi na ured, kancelarijski, služben.
uriktati – udesiti, namjestiti.
uverčiti, uferčiti – zapaziti, uočiti.
uslast – dobar tek
uslišat – udovoljiti molbi
ustaviti – zaustaviti
usud – sudbina
usukat – uvrnut konop / puno smršaviti
ušćap – uštap (pun mjesec) 67
ušćipak – uštipak,

ušice – tupi dio sjekire kud prolazi držalo
uškopiti – kastrirati, (svinju)

ušnjurati – uvući vezice u  cipele
uštekat
– staviti utikač u utičnicu
uštirkat se – urediti se

uštrojiti – kastrirati, (svinju)

ušur – ujam, desetina od kotla rakije daje se gazdi kotla
ušuškat – dobro pokriti pokrivačima u krevetu

u trk – trkomice

utamam – završetak, zadnji tren
ultimat – završetak, zadnji tren
utanačit – dogovoriti
uteć – pobjeći
utore – usjeci na dugama bačve u koje se stavlja dno
utruniti – ugasiti

utučak – uškopljen ovan ili jarac

utruniti se – upasti u oko mali komadić mrvica ili insekt

utupiti – tuviti, upamtiti, dobro držati u pameti
utuviti – zapamtiti

uvik – uvjek
uvoj – u ovoj
uvor – krijesta na glavi peradi
uza – čvor

uzajmit – pozajmit, posuditi
uzastranu – uzbrdo
uzdržavat – voditi o nekome brigu
uzengije – stremen za držanje nogu jahača na konju
uzglavač – uzglavlje, jastuk
uzglavlje – jastuk, dio ležaja gdje dođe glava
uzica – tanka pletena vrpca od vune
uzjašit – uzjahati
uzrignit – štucati
uzrujan – iznerviran
uzvijerit se – jako se preplašiti
uzvršit – napuniti do vrha

uže – deblja pletena vrpca od vune
užeć, užgat – upaliti
užimati – stiskati rukama
užina – jelo imeđu ručaka i večere

V

vabiti – mamiti, dozivati stoku ili kokoši
vabrika,fabrika – tvornica

zahitit – zagrabiti

vagir – okovano drvo sa tri kuke za vuču kola ili pluga konjem
vagirača – dio pluga ili kola o kojem visi vagir
vagun – vagon , deset tona
vajda – korist, dobit
vakat – vrijeme
vako – ovako
vala – udolina, udubina / bogme, zaista / hvala

valja – vrijedi
valjal, valjan – vrijedan, marljiv
valjat – laganim i odmjerenim izbačajem približiti

vanka – vani

varenika – friško mlijeko kuhano u kotluši

varica – mješavina pšenice i kukuruza što se kuha uz post,
varivo
varjača – velika drvena žlica za sipanje variva
vas – sav, čitav
vatat – hvatati
vazam – Uskrs
vazda – uvijek

vele – kažu

vitrina – gornji dio kredence (dio sa staklom)
veranda – prostor pred vratima

verati se – penjati se
veremiti – patiti za nečim
verige – okovi

vikleri – štapići za uređivanje kose

vilajet – bijeli svijet

vile – poljoprivredna alatka sa tri ili četiri roga

vinć – čekrk
vinđaka – vjetrovka

vime – sise od krave, ovce ili koze
vižljast – okretan, spretan

vjenčanica – krovna greda

vješta – iskusna

vlah – naziv za grkokatolika,pravoslavca

vlasi – kosa

vodijer – drvena futrola za brus za oštrenje kose
voditi
– krava “vodi” kad ima nagon za parenjem
vole – muško tele
vonj – miris
vranac – konj crne dlake
vranilo – crna boja
vrcanje – odvajanje meda iz saća
vrića – vreća
vrelo – izvor vode

vreteno – vretenasti štap za presti vunu sa kudilje
vrljika – daščana vrata na plotu ili toru
vrsnik – vršnjak, rođen iste godine
vršaj – guvno napunjeno snopovima žita za vršidbu

vrška – način ulova ribe
vrta, vrtli – vrt, vrtovi
vrtenjača – kralježnica, kičma
vrž – čvor u drvetu
vucati se – vršiti preljub / vucarati se uokolo

Z

zabezeknit – začuditi
zabilježiti – označiti

zabrkljačiti – (šalj.) nar. početi brkljačiti (nejasno govoriti, mrmljati).
zabrslati – početi brslati (početi brzo i nerazumno govoriti).
zabunit – pogriješit
zada – iza, otraga
zadragati – pomilovati
zadrt – tvrdoglav
zaduva – astma, teško disanje
zagajiti – pošumiti

zagast – ljubičast
zagrćati – motikom zasipati svodu u bunaru
zakajtiti – zabilježiti, zapisati.
zakalemati – zabiti, nabiti, utaknuti
zakapijati – zatvoriti

zakoceniti – prestati disati od jakog plača ili smijeha
zakovrnit – zavrnuti (vratom)
zakrpatiti – izderati se, povikati

zakukljičat – započet pletenje
zakunjat – zadrijemati, zaspati na kratak rok
zaledinaviti – zarasti u ledinu

zamandalit – zaključati vrata
zamantat – pasti u nesvijest
zamećati se – stavljati punu vreću na rame

zamesti – uništiti, istrijebiti
zametica – zametak, početni oblik
zamiješati – usuti puru u vodu za kuhanje, zakuhati
zamiriti – izabrati za sebe po svom ukusu
zaobadati se – bježati pred napadom obada
zapećak – beskoristan prostor iza peći
zaperak – izdanak uz list loze, rajčice…(rukom se odstranjuje)

zapiljiti se – zagledati se u nešto
zapinjača – sapinjača – šigureca
zapisi – pisane magijske formule za zdravlje, amajlije

zaplijenit – oduzet
zaprećati – staviti kruh na pečenje ispod sača
zaprndecat – divljački trčati

zaračiti se – zacrveniti se kao rak
zapucati – zakopčati sa dugmadima
zapuntat – zaključati vrata

zapunjkati – zakopčati
zaračiti
se – zacrveniti se kao rak
zarast – obrast

zarukovedat –

zasponjkati – zakopčati

zastupiti – ući, zavladati.

zaturkesati – početi govoriti turski
zašnjurati – svezati vezice  na cipelama
zalemat se – zaljubiti se
zatrt – uništiti, ugasiti (“sjeme mu se zatrlo”)

zauvar – korist / bar, makar
zava – zaova, muževljeva sestra

zavet – zavjet crkvi ili svecu /

zavidat – zamjeran
zavidat – zaviti vijak
zavit – omotati zavojem
zavitlati – odbaciti daleko

zavjet – obaveza strogo obećanje

zavozit – svojeglav, tvrdoglav, na svoju ruku.
zažutit – požutit, dinstati
zbabna – trudna, noseća žena
zbosti – ubosti nekoga nožem
zdila – zdjela
zdrpit – ukrasti
zekast – siv (kao zec)
zelenbać – zeleni gušter, opasan za mliječne krave
zelenika – zimzeleno grmlje sitnog lista za stoku jestivo
zepst – smrzavati se
zezrelija – vrsta rane šljive bodljikava granja
zeru , zericu – malo, mrvicu
zguliti – silom svući, otrgnuti

zidina – ruševina stare kuće
zijan – gubitak, šteta
zlaćeno – pozlaćeno
zloran – slabog apetita, izbirljiv u hrani
znamenovat – prekrižiti
zobati – jesti zrnasto voće, kljucati
zobnica – manja vreća za hranjenje konja
zog – uređen teren za bućanje
zor, zort – strah, napor

zorli (tur.) – silan, obijesan; zdrav, snažan; teško, mučno, tegobno
zorno – snažno, žestoko
zovnit – zvati
zucnit – prigovarati (“da nisi zucnijo”)

zubača – drljača za drobljenje brazdi
zulum – nasilje, nepravda, tlačenje

zulumčar (tur.) – nasilnik, ugnjetač, koji nanosi nepravdu
zvekan – na svoju ruku, svojeglav.
zveri – zvijeri

Ž

žarulja – sijalica
žbica – sponka na teljugu

Žbuka – grubo nabačena malta
žderati – puno jesti i piti
ždribe – mlado magarice , kobile

žećka – naprava za istiskanje soka iz samljevenog voća

ženinstvo – nasljedne nekretnine žene

žeravica – žar
žgoljav – mršav neuhranjen
žigice – šibice

žirovan – uhranjen, ugojen,

žito – žitarice
živac – tvrda stijena bez pukotina
živad – perad

živoka – otesana široka letva

živožder – jede ne prežvakanu hranu,
žrvanj
– okrugli kamen u mlinu za mljevenje žitarica
žrvnjati – mlljeti žito u žrvnu

žuljati – motikom skidati travu / zubima čistiti meso sa kosti

žvala – čelični dio uzde stavlja se konjima u usta

žvalje – velika usta

Druge pjesme

Druge pjesme

Ti si moje sunce

Ti si moje sunce
i kraljica si moga neba
ti si sve ono što mi treba
toplinom svojom ti me greješ
kad mi se onako slatko
ljubavi nasmeješ
kako bi želio da me poljubiš i zagrliš
ma onako nežno ali jako
pa tada bi i andjel sa neba zaplako
jer ti si moje plavo more
u kome se ja gubim
dok te nežno ljubim
more moje i dubina plava
u kome moje srce mirno spava
moj andjele
u naručje bih te uzeo
na krilima svojim bi te ponio
i u moje carstvo donio
da samnom deliš sve dane i noći
da me uvek paziš
i danonoćno da me nežno maziš
i samo tebi da pesme pišem
hoću samo uz mene da sretno dišeš
da se kraj mene uvek sretna budiš
i samo mene celog života
da nežno ljubisš
ljubavi moja za mene ti si raj
i samo u tebi vidim sretan kraj
duge na nebu su sa bezbroj boja
hoću da večno budeš samo moja
tvoj svaki nežni dodir
kao povetarac laki
zove me i noćas tebi mami
u ovoj mojoj crnoj tami
iz koje sada jaka svetlost navire
zato andjele moj
sa oblaka mi sidji
i mom toplom srcu priđi
nek ljubav tvoja
bude mom srcu lek
hoću to andjele zauvek
neka se sretnu naši pogledi
i neka se u njima samo ljubav vidi
ljubav koja veže i spaja
naša umorna srca dva
za vremena sva
jer samo tebe
ljubavi moja volim ja

TAMO GDJE SU MOJI KORIJENI

Podiglo se sunce i toplinu prosipa

a jutro mi nosi miris bilja gorskoga

pa se sjetim zlatnih suza, burnog vremena

bio sam k’o divlji vjetar svih tih godina

Kada čujem naše pjesme krv u meni vri

to je ljubav što u duši godinama zri

i dok vrijeme ide tu sve jače pripadam

neću svoje lice kriti samo jedno znam

Bog će uvijek svakom dati

samo treba vjerovati

biti Božijeg lica slika

posijati gdje si nika

Ref.

Tamo gdje su moji korijeni

što ljepota živi u meni

tamo nosim svaku pobjedu

svojoj zemlji, svome narodu

Odvest ću te u dolinu moje radosti

kod izvora sreće, pokraj rijeke mladosti

nek’ nas nebo blagoslovi, snove ostvari

i sinove sokolove da nam podari

Bog će uvijek svakom dati

samo treba vjerovati

biti Božijeg lica slika

posijati gdje si nika

Neznan autor

PISMO MAJCI

Jesi li živa, starice moja?
Sin tvoj živi i pozdrav ti šalje.
Nek’ uvečer nad kolibom tvojom
Ona čudna svijetlost sja i dalje.

Pišu mi da viđaju te često
Zbog mene veoma zabrinutu
I da ideš svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom kaputu.

U sutonu plavom da te često
Uvijek isto priviđenje muči:
Kako su u krčmi finski nož
U srce mi zabili u tuči.

Nemaj straha! Umiri se , draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
Da bih umro ne vidjevši tebe.

Kao nekad, i sad sam nježan,
I srce mi živi samo snom,
Da što prije pobjegnem od jada
I vratim se u naš niski dom.

Vratit ću se kad u našem vrtu
Rašire se grane pune cvijeta.
Samo nemoj da u ranu zoru
Budiš me ko’ prije osam ljeta.

Nemoj budit od sanjane snove,
Nek’ miruje ono čega ne bi:
Odveć rano zamoren životom,
Samo čemer osjećam u sebi.

I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina si utjeha moja,
Svijetlo što mi sja istim žarom.

Umiri se! Nemoj da te često
Viđaju onako zabrinutu,
I ne idi svaki čas na cestu
U svom trošnom starinskom kaputu.

KAD SE SJETIM ČETRDESET PETE

Kad se sjetim četrdeset pete,

same suze iz očiju lete.

Kad je borba na Odžaku bila,

i mene je tuga zadesila.

Imala sam muža i djevera,

obojica pala od gelera.

Oba mrtva ležaše na travi,

glave su im okrenute Savi.

Moj Ilija zagrlio Luku,

preko njega prebacio ruku.

Djevera sam po ruci poznala,

do koje sam u kolu igrala.

Svojom sam ih rukom pokopala,

nikom ništa nisam kazivala.

Tri godine mučila sam muku,

spominjući Iliju i Luku.

Svake noći moja majka stara,

sa svojom se djecom razgovara:

”Djeco moja, sokolovi sivi,

Dođ’ te majci ako ste mi živi.”

Jedno jutro prije rane zore,

svekrvica mene mladu zove:

”Odi nevo, vidi djece moje,

vidi moga Ilije i Luke,

što miluju materine ruke!”

To izusti i dušu ispusti.

Stare pjesme

STARE PJESME

MUŠKE  PJESME

Oj barabo, bojiš li se Boga,
bojim Boga i više nikoga.

Evo vuka koji bi se tuko,
di su voli koji bi se boli.

Moj nožino oštar si u kljunu,
stalno oćeš zametniti bunu.

Sikirice mala ti držala,
oće moći do rebara doći.

Koga moja nožina ubode,
netreba mu ni kruha ni vode.

Evo momka, ne puši, ne pije,
vratijo se jučer sa robije.

Još se nije rodila budala,
da bi meni preko puta stala.

Gaće moje, ukrpljene žicom,
zato mene zovu propalicon.

Od udarca moga buzdovana,
netreba ti ni piće ni hrana.

Ja baraba, ime mi je Mate,
daj mi mesa, netreba salate.

Pucaj ćaća, na mene iz topa,
ovaj ti ga više na zakopa.

Pucaj ćaća, na mene iz topa,
ova lola kuruza ne kopa.

Čuvaj me se curice malena,
rebra su mi žicon ukrpljena.

U male mi košulja vezena,
a u mene nožon probodena.

Ruko moja, šaka ti od srebra,
kome li ćeš polomiti rebra.

Sinoć name poletile flaše,
ja zinijo da me ne promaše.

Kućo moja, jelovu ti gredu,
sve sam prodo i ti si na redu.

Šta ću tužan kad sam malo dužan,
po sto – dvesta na stotinu mjesta.

Pucaj, pali moj pištole stari
dok te nisu odneli žandari.

Krvi moja, ćuko te popijo,
imal iko da bi se pobijo.

Ko na mene udari malena,
udovica ostat će mu žena.

Vina žedan, džigerice gladan,
mila majka vrlo san ti jadan.

Više volin vidit čašu vina,
nego strica i njegova sina.

Rakija mi sinoć popivena,
volijo bi da je prolivena.

Ženo moja reko sam ti lani,
dok ja pijen ti me se okani.

Sinoć mi je dala jedna mala,
dva gutljaja vina iz bokala.

Mala moja ćaći pare krade,
pa ji meni za cigare dade.

Pijem ćaća, odsad ću i više,
kada umren da mi greb miriše.

Da je meni milion dolara,
kupio bi vina i cigara.

Oću bačvu pokraj moga groba,
ko mi dođe nek rakiju proba.

I sinoć san, ostojećki dvije,
u birtiji  popijo rakije.

U podrumu, mala dala mi je,
četri puta, po gutljaj rakije.

Džaba ćaća livada i njiva,
u njima me ti nevidi živa.

Nisam željan rakije ni vina,
nego tebe, mala materina.

Pijen pivu i rakiju šljivu,
bježi mala prebit ću te živu.

Oj pletenko opletena žicom,
popijem te ja sa svojim stricom.

Oj rakijo, kad te nebi pijo,
sve bi šljive odma polomijo.

Ono momče za života nije,
kad ne može rakije da pije.

Ko je smijo ovoga da pita,
šta sve pije i kuda se skita.

Oj fučijo s četrnest duga,
ti si za me i mojega druga.

Oj rakijo, rodila na glogu,
ja bez tebe živiti ne mogu.

Da rakija iz oblaka lije,
kiše bi mi bile najmilije.

Čuvena su braća na daleku,
iđu samo di kotlovi peku.

Bačvo moja, moj garavi sude,
kraj tebe me svako jutro bude.

Volim piti, moja majko stara,
cele noći sanjam konobara.

Mili Bože, koja li je jača,
šljivovica ili lozovača.

Sinjska Gospe, ajde baci name,
litru vina i malo salame.

Sve nek izda, neka šljive rode,
da pijemo rakije ko vode.

Misliš majko, rodila si sina,
rodila si, fučiju od vina.

Pitaju me di baraba spava,
u podrumu između bačava.

Dvi su stvari meni najmilije,
mlada cura i litra rakije.

Mene moja svetovala mati,
popij sine kad ti kogod plati.

Mili Bože, sve su žene iste,
opiju me pa me iskoriste.

Svi barabe, kad se pije džabe,
kad se plaća, niko se ne svraća.

Rodi majko još jednog mangupa,
kad ja pijem nek on čaše lupa.

Ko se boji noža karikaša,
nek ne iđe meni za pajdaša.

Mala moja, napoj konja moga,
a mene ćeš vina rumenoga.

Moja prija rakiju ispija,
ali pitu nezna da razvija.

Iman vrto a po njemu trava,
kad ga vidim zaboli me glava.

Sve barabe uvik piju džabe,
vino, pivu i rakiju šljivu.

Viče selo da sam bećarina,
ne bojim se rakije ni vina.

Mi barabe, i stari su bili,
iz bukare, rakiju su pili.

Malu moju privarila piva,
eno leži ni mrtva ni živa.

Ja kod koza, mala kod goveda,
crni đavo mirovat nan ne da.

Selo moje, duša zate pati,
oće duša tebi da se vrati.

Sinoć moji večerali zelja,
skoro nisam crko od veselja.

Sinoć moji večerali pure,
a ja neću držim se kulture.


Pobili se na tavanu lonci,
ko će kanti zabiti da pamti.

Mala moja, ubolo te tele,
u te tvoje guzove debele.

Razvij mi se trobojnice milla,
dosta si mi u potaji bila.

Moj kolega, lepe tvoje žene,
prije tebe, ljubila je mene.

Mala moja, moj golube mrki,
bil se dala poljubiti brki.

Mala moja, moj golube bjeli,
dođi meni pa me razveseli.

Mene ćaća sikiricon gura,
ajde sine da tražimo cura.

Djevojka se kupala u Savi,
digla noge da se ne udavi.

Ručku kupus a večeri zelje,
pucaj Bože u moje veselje.

Mala moja, otvori kapiju,
da utjeram vranca u avliju.

Meni Papa čestita iz Rima,
Sretan Božić meni i mojima.

Neću mala, za mene si stara,
sve da spavaš na vreći dolara.

Teci vodo ispod malog mosta,
mala moja ljubavi je dosta.

U mog ćaće četiri su sina,
ja najmlađi, najveća živina.

Ja se mala zaljubblenio u te,
pa bez tebe nemogu minute.

Pucaj Bože u plastove slame,
i u cure što spavaju same.

Šta će poštar dok su žive žene,
prije zore vijesti raznesene.

Lezi mala, ne čini se fina,
meka ti je mlada djetelina.

Dajem mala i kravu i tele,
da poljubin tvoje grudi bijele.

Curin prozor potopila voda,
kud je bilo ulaziti zgoda.

Zoro rujna, ako je moguće,
pola ure, produži svanuće.

Ja kroz selo, kuja laje name,
šuti kujo, šta te briga zame.

Kiša pada a i munja šara,
gonjaju me četeri žandara.

Mala moja, privarila mene,
neće više, trave mi zelene.

Mala moja, što ja i ti znamo,
sve u crnu zemlju zakopajmo.

Mala moja oće da se drpa,
nema sisa namećala krpa.

Pere mala gaće na izvoru,
smrdi voda ko jarac u toru.

Volin cure a najviše stare,
jer su dobre zaradile pare.

Ja kroz selo, name psi laju,
stare cure, name jih huškaju.

Pitaju me, odakle si dijete,
Komušanac od glave do pete.

Pitaju me, odakle si žuti,
Komušanac, bolje ti je ćuti.

Kad bi meni moje gaće spale,
alaj bi se žene radovale.

Evo džepa di su pare stale,
evo rupe
kud su ispadale.

Evo džepa di su pare bile,
evo rupe
kud su izlazile.

Dabogda ga ubilo iz topa,
ko se bude ženijo bez popa.

Mala moja, kukuruze brala,
jedan klip je zase odabrala.

Došo bi ti mala ovog sveca,
pomrčina pa se bojin zeca.

Pucaj pali, moj pištole mali,
gazda voli, pucat u futroli.

Kad te mala uvatin u gaju,
bit će tvoja koža na prodaju.

Djevojka je ugrizla bećara,
na kraj usta, di stoji cigara.

U male mi noge ko u ševe,
čini mi se, obadvije lijeve.

Mala moja, moj lijepi šišmišu,
kakva li si, pripala bi kišu.

Maloj usta od uva do uva,
ko li će je naraniti kruva.

Nemoj mala kazat da si moja,
nebi li me volila još koja.

Meni moji govorili strici,
il se ženi ili ga osjeci.

Malu moju jagodice bole,
nejaku je poljubile lole.

Ima mala posla priko glave,
pomust kravu i načupat trave.

Oj djevojko, materina jesi,
dođi đavle pa mi te odnesi.

Ja sam svojoj zafalijo majci,
živa bila što me ne pobaci.

Neću žensku koja je velika,
ona može zadavit čovjeka.

Oj garava, da si garavija,
bio bi ti prva mušterija.

Opanak mi probušen na peti,
pa mi rupa stalno na pameti.


Mala moja, pravi prozor veći,
zgulio san kosti ulazeći.

Mala moja svrati dogodine,
doć ćeš momu sinu na babine

Ja u vojsku, ko će moju Jelu,
gonjat će je barabe po selu.

Dajte pare onome ko ne radi,
njega grizu muve i obadi.

Imal koja mala da se vrne,
za barabu guste kose crne.

Mala moja, kisela papriko,
žestoka si, pa te neće niko.

Vrlo mi se djevojka dopala,
na potoku, dok se je kupala.

Mala moja, priklalo te prase,
pusti moga rogonju da pase.

Oj curice, šteta da si mala,
da si veća mojom bi se zvala.

Garavušo, dosta sam te slušo,
oću žene da slušaju mene.

Oj kolega, lijepe li ti žene,
bili htjela poljubiti mene.

Volin vola koji dobro vuče,
i djevojku kad se brzo svuče.

Nema više stare kume naše,
nevinu je jučer zakopaše.

Koliko smo ja i moja braća,
djevojački poderali gaća.

Iako je nepismena mala,
obrve je nacrtati znala.

Ovan ovci napravijo janje,
bit će nama mesa na bacanje.

Jarac kozi načinijo jare,
prodat ću ga, trebaju mi pare.

Kiša pala a ništa ne rađa,
samo trava i cura garava.

Mala moja češlja gustu vunu,
da mi se je ugrijat u runu.

Ja i mala sjedili na ploči,
mjesec na nas izbečio oči.

Jesi mala, djevojka na glasu,
ja sam bolji, bar za jednu klasu.

Za bećare nema veće kazne,
kad se maše u džepove prazne.

Izgorila pojata i slama,
di me mala grlila nogama.

Lepe noge u male curice,
ko bukove suve cjepanice.

Ja sam maloj kupio papuče,
da je sunce u glavu ne tuče.

Lako ti je napraviti sina,
gas do daske i prva brzina.

Ja sam svojoj nasadio diki,
držalicu na njenoj motiki.

Kiša pada i okolo štrca,
oće Kata da se samnom prca.

Misli mala od jelova panja,
evo lole, bit će milovanja.

Od kako mi udarila brada,
oće meme i stara i mlada.

Mala moja, moj slavuju mio,
kolko sam te puta zagrlio.

Mala moja, drugoga potraži,
kod mene ti povratna ne važi.

Ja sam malu, sa obadvi strane,
obrstijo kao jarac grane.

Svetica se pravi moja mala,
bit ću svetac nebi li mi dala.

Neće moja mala da se prti,
oće u grad da guzicom vrti.

Bio jamac najboljemu drugu,
pa sad plivan u njegovu dugu.

Mala moja, daj mi malo svoje,
crne kreme za cipele moje.

Ja sam svoju malu kapariso,
ščepo kolac, pa je izmariso.

Iman curu, ime joj je Kata,
usta su joj ko crkvena vrata.

Ja na vrata, mater pita – ko je,
ćaća viče – propast kuće moje.

Od kada je Italija pala,
nije mala gaćice oprala.

Mala moja, na njega se pruži,
zato kaput momcima i služi.

Nije mene ranilo u ratu,
nego mala bašljukom po vratu.

Mala moja da ti nije dote,
đavo bi te uzo zbog ljepote.

I ja bi se ženio do srede,
da mi mala djetelinu jede.

Dođi đavle i ponesi ralo,
i kod nas je malo kiše palo.

Malu moju uvatila vriska,
kada sam je uz ogradu stisko.

Za te mala nije politika,
nego flaša kiseloga mleka.

Mala moja, odneli te vrazi,
dođi meni dok sam još u snazi.

Mjesečina sve momke kudila,
što se rano vraćaju sa prela.

Oj ledino, bil se orat dala,
di je mala suze prolivala.

Ajte žene, negledajte mene,
ostat će vam krave nemužene.

Kad zapjevam tri me sela čuju,
tri se meni djevojke raduju.

Što si mala mršava ko grana,
il se ljubiš, il je slaba hrana.

U curice, oči ko u mačka,
sve gospodsko, guzica seljačka.

Stiže zima, ja se ne oženi,
kako ću se grijat, jao meni.

Mala gaće po đavlije šije,
nigde rupu ostavila nije.

Ide Uskrs, farbaju se jaja,
imal koja da ofarba moja.

Ja sam malu ljubio u vodi,
pa mi neće pšenica da rodi.

Ne namiguj name tuđa ženo,
ja sam momak, to nije pošteno.

Moja žena lumpovati voli,
pa smo sada i bosi i goli.

Mene ćaća preko vrata gura,
ajmo sine da tražimo cura.

Kumašinu momu lako nije
žena viče a baba ga bije.

Dabogda se izvrnila name,
prikolica puna udvica.

Moj je ćaća ladnokrvno biće,
al zakuva uz žene i piće.

Vidit će se na Svetoga Antu,
koja mala nosa šuplju kantu.

Mala moja kupa se u rijeci,
na nebu se komešaju sveci.

Da je Isus Komušanac bijo,
ko bi njega razapeti smijo.

Ja sam svoju djevojku miniro,
poginit će ko je bude diro.

Curo mala negledaj visoko,
leti soko, izbit će ti oko.

Ja sam malu volio ko Boga,
sad je volim ko dorata svoga.

Na Usori, pokraj vode plave,
najljepša se mala djeca prave.

Lipo ti je u mojemu kraju,
zvjezde sjaju, a cure pjevaju.

Mala moja kad dođu barabe,
širi noge i podaj im džabe.

Mala moja, kad prođu pajdaši,
skini gaće pa za njima maši.

I sinoć sam jednu uz tarabu,
pričepio, desnon nogom žabu.

Ide mala iz Teslića tužna,
slikala se pa ispala ružna.

Koliki sam još utjero nisam,
svoju kravu u tuđu otavu.

Mili Bože koliko sam puta,
napravio krevet od kaputa.

Mala moja, ojadila jade,
reci majci neka mi te dade.

Curo fina, raširi kolena,
nema smisla, koliko si stisla.

Nema više male kod ovaca,
da je lola po ledini baca.

Ovce moje čuvajte se same,
ko upita, ne kazuj te za me.

Ja i mala čuvamo goveda,
ljubimo se a šaronja gleda.

Loži vatru i nabacaj grana,
evo stižu braća od megdana.

Moj kolega, svašta se događa,
tvoja žena, moju djecu rađa.

Lijepo li je vidjeti u mraku,
djevojačke tabane u zraku.

Koliko sam pokido kaputa,
praveć krevet curama kraj puta.

Na Kondžilu, di je šume dosta,
tu nevinost mnogim curam osta.

Ovo su ti Komušanska djeca,
pomogla ji Marija Djevica.

Mala moja, tako ti nebesa,
bjež poda me, eto zemljotresa.

U male mi noge ko u zeca,
uzet ću je bit će brza djeca.

Žen se ćaća i dovedi dvanest,
tebi jedna a meni jedanest.

Umiljata djevojka ko mače,
ko je dirne na prsa mu skače.

Mi barabe rješili ovako,
nećemo se ženiti nikako.

Brkovi mi uzeli slobodu,
kad ja ljubim da oni ubodu.

Oj djevojko, crkla svome tati,
kud otiđe, a rekla si dati.

Vidi ti se na očima mala,
da se nebi puno otimala.

Mala moja nebudi budala,
ja se šalim, ti bi se udala.

Mala moja pokvarenih zubi,
neće niko taku da te ljubi.

Kolena mi sva otekla brale,
dok sam maloj natico sandale.

Ruska Lajka stradala u zraku,
mala moja i ti ćeš u sokaku.

Više ti se ja ne vraćan mala,
što sam htio, to sama si dala.

Kad se ovi u kuću uvuče,
djevojačka mater zajauče.

Selo moje, ruševino stara,
u tebi je bećar do bećara.

Ženo moja rodi mi bećara,
ko što mene moja majka stara.

Travu kosim, trava zelenija,
curu ljubim, cura veselija.

Oj teretu u praznu krevetu,
okraju gadno a uza zid hladno.

Padaj kišo, nemoj na bećara,
u bećara, kabanica stara.

Šta je meni mladu i zelenu,
od djevojke, napraviti ženu.

Stare cure i mršavi konji,
Talijani rekli doći po nji.

Mala moja, kad ti zaspe stara,
otvor prozor, evo ti bećara.

Mala moja, ćeri materina,
škaklji li te mlada djetelina.

Volio sam tebe curo stara,
nebi više, nema taki para.

Mala moja, ubila te tama,
kako možeš ti da spavaš sama.

Reci mala oćeš li mi dati,
da baraba džaba ne navrati.

Reci mala hoćeš li mi davat,
ja se ne mislim stobom zajebavat.

Nemoj mala od nedelje svete,
da ti oči po momcima lete.

Sve barabe isprobala mala,
i mene bi da nije propala.

Hodam selom ja u sitne sate,
tražim cure, mogu i udate.

Blago onom komu budeš žena,
gorit će mu kuća bez plamena.

Jednu ljubim, drugoj prsten dajem,
a s trećom se ženit obećajem.

Mala moja klempavoga uva,
kiša pada a ramena suva.

Stani mala na cipele moje,
da ne zebu lepe noge tvoje.

Sve sam svoje napoijo redom,
a djevojku veselim pogledom.

Mala moja ćorava i gluva,
na šta sliči, da je Bog sačuva.

Misli mala da ja za njom letim,
kad je vidim, onda je se sjetim.

Meni moja mala na pameti,
ko probušen, opanak na peti.

Tebe mala klasirale žene,
treća klasa, ti nisi za mene.

Šta je moja naumila luda,
ostarila neće da se uda.

Lijepo li je gledat malu moju,
gazi fino, ko vojnik u stroju.

Stavi kume ženu za stražara,
čuvat će ti kuću od bećara.

Mala moja ima noge krive,
mislio bi da su obe leve.

Sinoć moji večerali graška,
ostavili meni napobaška.

Mala moja, kad bi sami bili,
gožđeni bi krevet polomili.

Čujem mala, ne vole me tvoji,
ni tebi se ne raduju moji.

Mojoj maloj zadrhtala ruka,
kad je takla međ nogama vuka.

Mala moja runjava po drobu,
il se šišaj ili plaćaj globu.

Ja sam travar i dajem ti travu,
za tu tvoju budalastu glavu.

Vidi male, debele ko lađa,
di će taka djecu da mi rađa.

Nije lako ni baraba biti,
triba puno rakije popiti.

Mala moja uhvati se mene,
nemoj slušat šta govore žene.

Ne meću se dukati na cvijeće,
već na onu koju niko neće.

Ja sam malu naučio reda,
da pogleda kad na nešto sjeda.

Volim žene neg ćaćino stanje,
jer je lipo spavati uza nje.

Mala moja, da si išta znala,
nebi meni nikad vjerovala.

Kad te mala uhvatim u gaju,
bit će tvoga mesa na prodaju.

Čula mala od matere svoje,
da je lipo spavati u dvoje.

Mila majko oženi me mlada,
dok me nije obuzela brada.

Mala moja, grom ti u nju puko,
kliko sam se puta džaba svuko.

Kad se sjetim hvataju me muke,
di sam svoje zavlačijo ruke.

Sveti Ante milostiva srca,
privati je da se na koprca.

U mom selu nema nikad blata,
samo sada i kad kiša pada.

Komušani kad pođu na rađu,
nema cure koju ne obađu.

Kiša pada, ko iz kabla lije,
mala luda pa cvijeće zalije.

Mala moja roso sa cvijeta,
doći ću ti još ovoga ljeta.

Mene mater rodila u petak,
po pameti ja sam izuzetak.

Moja žutka nesilica bila,
dok je nije lisica odnela.

Kad se moja usta raskolače,
sama pita iz tepsije skače.

Sinoć mala s barabom stajala,
pa se mala barabi dopala.

Sinoć dvoje iza ćoška stoje,
il se vole ili Boga mole.

Mala moja, šta ćeš ćaći mome,
kad ti sada zapovidaš svome.

Mala moja uči za pilota,
uzjašila svinju iza plota.

Ženit ću je samo ako puši,
da mi meso na tavanu suši.

Izgorila lampa karabita,
dok je mala večerala sita.

Nema mala ledine u gaju,
di se tvoja leđa ne poznaju.

Podne zvoni parok reko misu,
a djevojke još ustale nisu.

Ženit ću se majko ove zime,
da se imaš pogonjati skime.

Mala moja i tvoj ćaća ludi,
svaki put me sa rakijom nudi.

Moje male oči napopreko,
jednim miga, s drugim vari mleko.

Popela se djevojka na drvo,
drvo ravno vidi joj se glavno.

Popela se djevojka na drvo,

Drvo krivo ja se podvirivo.


Mala moja, ako misliš za me,
štap u ruke, zobnicu o rame.

Kumo moja da mi nisi kuma,
pukla bi ti na gaćama guma.

Evo zore, evo jada moga,
goni mala iz kreveta svoga.

Učijo me ćaća klepat kosu,
a ja njega čekićen po nosu.


Džaba meni tri godine moje,
što sam hodo oko kuće tvoje.

Meni mala do pod levo rame,
da je veća skočila bi name.

Kad se mala zaprndecam tebi,
svi me đavli ustavili nebi.

Kiša pada oblaci se legu,
klete mala mene i kolegu.

Spavaj ženo ja odo u selo,
ima noći i tebi ću doći.

Jašim konja, ljuljam se ko lađa,
tuđa žena od moje je slađa.

Di si moja materina Kate,
sa vrh krova skočijo bi nate.

Ne voli se lepa ni bogata,
već se voli što je umiljata.

Došlo doba ženidbe i sjela,
svaka cura udat bi se htjela.

Oće mala, ali neda ćaćo,
triput me je isprid vrata vraćo.

Crna oka, miloga pogleda,
to se majko zaboravit neda.

Cura lijepa, ali malo šepa,
njojzi šteta, al meni ne smeta.

Mala plačuć govorila meni,
sve ti dajem, samo me oženi.

Da mi se je napucati kruva,
što ga mala materina kuva.

Ćusta cura samo malo tuli,
ko magare kad brstinu guli.

Iman malu vredniju od zlata,
šesnaestu godinicu hvata.

Iman curu svi me moji suju,
ja je volin, oni neviruju.

Ja san malu volio ko Boga,
privari me, ode za drugoga.

Ja baraba a mala sirota,
ženit ću je, nije me sramota.

Osvojila kupina i drača,
odkad dođe mlada sa Brljača.

Dobra zemlja, a još bolje sjeme,
zato mala nosa puno brime.

Dok je živa proklinjat će mala,
onu večer kada mi se dala.

Da mi nije diteta i žene,
nebi bilo barabe do mene.

Sakrio sam u dno svoje duše,
crne oči moje garavuše.

Moji su se izbrojili dani,
ne života, nego momkovani.

Oj djevojko, di si bila prije,
dok se lola oženijo nije.

Tuđa ženo, da mi nisi mila,
nebi meni na san dolazila.

Kaži brajo, ko te izgrizao,
cura mlada, misli čokolada.

Mala moja, kad bi moja bila,
moja bi se mater objesila.

Kad se moja napuderi blesa,
misli blesa, da je do nebesa.

Šta ću jadan ja ovako mali,
kad se žensko prida me izvali.

Matičaru, vjenčaješ li sada,
da dovedem i ja ništo jada.

Od rakije nema bolje žene,
po tri noći ona ljulja mene.

Udovice ko će ti na prelo,
kad barabi zakopaju tjelo.

Kiša pada, po junici rosi,
trči junac kišobran joj nosi.

Mili kume, ne uzdaj se u me,
nego use i u svoje kljuse.

Ja sam malu ljubijo u usta,
u planini di je trava gusta.

Volijo bi godinu bolovat,
nego s malom jednu noć mirovat.

Ženit ću se i dovesti dvije,
za barabu jedna žena nije.

Diste sada rastavljene žene,
koja nema muška, evo mene.

Zubi moji što se ne slomite,
kad ljubite koga ne volite.

Mala moja, kolika ti glava,
ko da te je otelila krava.

Nisam zgodan, djevojko izvini,
pravijo me ćaća na ledini.

Nećeš mala, nedjelju ti svetu,
gonjat drva na mom magaretu.

Lepu curu i debelo prase,
to sam rođo ostavijo za se.

E moj striče, brkovi te diče,
mene mlada brkovi i brada.

Oj pršute ala si baraba,
čuj slanino, nisi ni ti slaba.

Neću male koja ćaću tuče,
i meni će nabiti obruče.

Misli mala da je lepše nije,
ja ne viđe gadnije beštije.

Oženi je sine ćaće svoga,
pa da nema zuba nijednoga.

Misli svako, barabi je lako,
da je lako, bio bi to svako.

Ko je noćas kod djevojke moje,
pa joj vrata otvorena stoje.

Ja sam probo i mogu vam reći,
najslađe se ljubiti ležeći.

Mala moja pruži desnu ruku,
da ti stavim rumenu jabuku.

Sjetit ćeš se draga mog imena,
za plakanje imat ćeš vremena.

Nećeš mala mog prstena nosit,
neda mi te tvoj ćaća zaprosit.

Rodijače ljubiš curu moju,
donet će ti djete u povoju.

Rodilo se i ljuljat se mora,
o udaji nema ni govora

Oči moje, dva moja bećara,
dovedoše mladu do oltara.

Ja garavu povali na travu,
trava rosna majka joj žalosna.

Prošla ponoć a u meni tuga,
mili Bože di je moja druga.

Svani zoro rumena i plava,
nedaj mojoj djevojci da spava.

Ja baraba, željan djevojaka,
ko siromah dobri opanaka.

Sjetit ćeš se i kada budeš stara,
kakvoga si imala bećara.

Nije mene ranila granata,
već curina na sobici vrata.

Oj djevojko ubila te tama,
kako možeš noćevati sama.

Srce mi se u prsima cepa,
sve zbog tebe curo moja lepa.

Nema vatre do grabovih drva,
ni ljubavi što je bila prva.

Oj ljubavi od stotinu gradi,
šta od moje mladosti uradi.

Stara ljubav vrijedi i valjade,
po sto puta ponovit se dade.

Ko je mene volio i voli,
njegovo će srce da oboli.

Prava ljubav u srcu se piše,
ne na karti da se lako briše.

Djevojka se za udaju sprema,
sve je spremno ali momka nema.

Jadne li su iza brda cure,
bez ikakva reda i kulture.

Sve si mala za barabu dala,
i još si me godinu čekala.

Da je meni, šta je tebi Jure,
svim bi curam napuvo mjehure.

Di si moja materina Kate,
sa vrh gaja skočijo bi nate.

Nema raja do rodnoga kraja,
ni miline do Komušine.

Oklem god me oženila mati,
ja ću prvu ženu otjerati.

Umrla mi prva žena pobro,
crna zemljo, pritisni je dobro.

Mene baba na večeru zvala,
nebili mi ćerku utrpala.
Ja večero i popio treću,
ali ćerku uzeti joj neću.

Daj mi mala, samo malo svoje,
sa obraza, te rumene boje,
ja ću tebi dati malo svoga,
dati svoga oka garavoga.

Mala lezi, tuku mitraljezi,
ja ću na te, neboj se granate.
Lezi, puzi, jer tuku Francuzi,
puzi, lezi, pucaju Englezi.

Lezi mala kod prvoga jarka,
da pravimo Kraljevića Marka,

ako nećeš ti pošalji priju,
pravit ćemo Musu Kesadžiju.

NAŠE PJESME

Mila Gospe, jesu suze gorke,
na rastanku momka i djevojke.

Nije moja zaplakala mala,
dok mi nije kufer spakovala.

Sve sam svoje spakovao stvari,
još se stobon pozdraviti stari.

Proklete su obe Amerike,
sataru te gore od motike,

Nemaš kada niti zaplakati,
a kamoli pjesmu zapjevati.

Ja udovac a žena mi živa,
to je meni Amerika kriva.

Ameriko Sjeverna i Južna,
u vami su naša braća tužna.

Ameriko zemljo kauboja,
neće u te ova noga moja.

Goro bajna, jel ti žao lista,
kao meni moga rodnog mjesta.

Mala moja, moj rumeni cvetu,
teško meni u tuđemu svetu.

Ostade mi moja draga tužna,
daleko je Amerika južna.

Dobra večer, majko moja stara,
evo sina, nema ni dolara.

Gusle moje od klenova panja,
kad guslite muka mi je manja.

Piši meni u Njemačku ženo,
skime spavaš, jeli ti studeno,

Piši meni u Njemačku sine,
ko ti diže noge materine.

Piši meni u Njemačku ćeri,
ko ti sada skače po materi.

Pišite mi moji roditelji,
ko li mene mjenja u postelji.

Nedaj Bože crnom Ciganinu,
da za kruhon iđe u tuđinu.

Oj Bosno moja, nevoljo i tugo,
vratit ću se neće proći dugo.

Nosi đavle Njemačku i marke,
kad ostado bez oca i majke.

Oj Ivane, iz Njemačke druže,
sjećaš li se, puštenice Ruže.

Komušina, moje mjesto rodno,
di je meni zapjevati zgodno.

Zora sviće a ja kod Ružice,
tamam Mara pustila piliće.

Sveti majko sa Kondžilske gore,
čuvaj svoje po svjetu sinove.

Komušino kršna, kamenita,
u tebi su djeca plemenita.

Sačuvaj mene sada sveti Jure,
suve pure i debele cure.

Ništa neću opipati slađe,
neg planinku kad u selo sađe.

Stare lole na raskršću stanu,
pa se misle na koju će stranu.

Kad punica dočekuju zeta,
ispeče mu jezik od pileta.

Moja mala na Jurića strani,
hej punice dobro mi je hrani.

Sve san svoje ostavijo pare,
u birtiji kod kurvetne  stare.

Selo moje, moje se ne zvalo,
ti si mene u barabe dalo.

Preko brda zarđala cesta,
odkad mene i mog rođe nesta.

Dabogda me plašile u strani,
ženske gaće na grabovoj grani.

Mala moja kad pođeš na brdo,
veži gače sa svitnjakom tvrdo.

Mala legla, mater pozdravila,
o vjerige gaće objesila.

Da me nije satrala motika,
nebi bilo ljepšega čovjeka.

Svaka mala debela ko krava,
dok imade grožđa i smokava.

Ja sam svoju i brijo i šišo,
kraj ognjišća, dok sam puru mješo.

Oj motiko odbit ću ti uši,
ti si mojoj dodijala duši.

Sve sam svoje popijo i prodo,
sada pobro u NJemačku odo.

Ja kroz selo name kuja laje,
nema moje male, krepala je.

Kukavica zoru razgovara,
ko će mene majko moja stara

Platit ćeš mi mala izostanke,
kad uhvatin tvoje noge tanke.

PJESMA O PJESMI

Komušino žalio te nebi
da se nisam rodio u tebi.

Oćemo li zapjevati pobro,
Bog će dati pa će biti dobro.

Imenjače, zapjevajmo jače,
neka srce u djevojke plače.

Zapjevajmo neženjeni momci,
naka pukne srce u djevojci.

Nije mene još nadpjevo niko,
nećeš ni ti, od beštije sliko.

Digni jednu, nisi ostarijo,
ako si se pobro oženijo.

Ja kroz selo zapjevah polako,
da me čuje staro i nejako.

Hajmo jednu, nije mrtva glava,
neka živi Hrvatska država.

Pjesmo moja, da mi nije tebe,
odavno bi oženijo sebe.

Pjevaj braco, oko sokolovo,
slomit ćemo čelik i olovo.

Pjesmo moja i pjevanje moje,
svake sam te naučijo boje.

Pjesmo moja, uvijek sam te pjevo,
i pjevat ću dokle budem htjeo.

Grlo moje, dat ću ti kolača,
nemoj ružit ćaćina pjevača.

Grlo moje oće da bećari,
nemojte mu zamjeriti stari.

Nema toga skim bi pjevat mogo,
nema moga brata rođenog.

Ne ženi me blago i imanje,
nego pjesma i lepo pjevanje.

Od kad nismo, za miloga Boga,
zapjevali jedan uz drugoga.

Pjevaj brate, nek se kuća ori,
ko će bolje neka odgovori.

Sve bi svoje pribolijo jade,
da mi mala zapjevati znade.

Zapjeivajmo nas dva rodijaka,
isprid kuće naši djevojaka.

Poznaješ li mala grlo moje,
kad zapjeva isprid kuće tvoje.

Hej punice, ko te izmislijo,
di god bila, đavo te odnijo.

Curo moja i meni si draga,
nek si gora od crnoga vraga.

Pjesmo moja, mili razgovore,
veseliš me kad mi je najgore.

Pjesmo moja, pjevat ću te i ja,
kad te pjeva cjela Slavonija.

Hoj punice, ko te izmislijo,
Božijega raja nikad ne vidijo.

Mala moja, ostavit te neću,
dok ne bude dernek u Tesliću.

Mala moja, iz navike stare,
nedam tebe za nikakve pare.

Ja ne pjevam da me selo čuje,
nego da mi duša ne boluje.

Kad zapjeva moja čista duša,
pola sela ustane pa sluša.

Moje grlo vene kad ne pjeva,
kao ruža kad se ne zaljeva.

Nepjevam ti majko od veselja,
nego da me mine moja želja.

Oću pjevat i oću galamit,
da ga vidim ko će mi zabranit.

Odkad nismo zapjevali Bože,
pa se grla nemogu da slože.

Moja pjesma nikoga ne vrijeđa,
koga vrijeđa nek okrene leđa.

Pjevaj, ori golube u gori,
ko je tužan da se razgovori.

Pjevalo bi mlado grlo moje,
al nemože srce, bolesno je.

Seljak bio a gazda se pravi,
oće pjesmo da te zaboravi.

Da je meni domaće rakije,
ja bi pjevo do Svetog Ilije.

Pjesmo moja, da nam tebe nije,
nebi znali ni za kakvo grije.

Il pjevali jako, il polako,
ne čuju nas djevojke nikako.

Čuvaj rode pjesmu od davnina,
drž se pjesme i bukare vina.

Pjevaj brate srca veseloga,
ne kunu nas žene nijednoga.

Kad zapjevam, ćaća pozna ko je,
Evo meni, propalice moje.

Pjevan pjesmu i sjedim na stolu,
ljubim praznu od rakije šolju.

Pjevan pjesmu i gledamu flašu,
ljubim praznu od rakije čašu.

Vesela me rodi moja mati,
pa ja pjesmu mogu zapivati.

Oću pjevat i oću se krivit,
jerbo mi je dodijalo živit.

Stihovi za punice…


Idem kući, ori se ulica,
il’ su đukci il’ stigla punica.

-Blago Bogu kad punicu nema,
zato nema na nebu problema.

-Ne idite punicama blizu,
krezave su al’ krvavo grizu.

-Punica mi k’o uvela ruža,
samo bocka a miris ne pruža.

-Punica se neće ispovijedat,
da me može do groba ujedat.

-Punica mi kod kćeri gosutuje,
pasa nemam a lavež se čuje.

-Punica mi čudo od čovjeka,
jedna glava, stotinu jezika.

-Pucaj grome punicu pogodi,
pa me mojih muka oslobodi.

-Sveti Petre pozajmi mi ključe,
pa da smjestim punicu u vruće.

-Kad bi bir’o punicu il’ sidu,
nebi’ znao šta bih izabrao.

-Ne znam Bože što bi treb’o skrivit,
da me kazniš sa punicom živit.

-Kad bih mor’o sa punicom živit,
mog mi posta skočio bi s mosta.

-Moj je punac k’o paćenik živi,
od svih zmija baš s kobrom da živi.

-Ženit ću se od svog sela dalje,
da ne gledam puničine žvalje.

-Daj mi Bože što mi majka želi,
a ne čem’ se punica veseli.

-Oj punice al’ si mi ljepota,
kad s’ ogledaš i špiglu sramota.

-Sve dok nisam punicu vidio,
nisam znao kak’ sam sretan bio.

-Mala moja ako pođeš za me,
ne dovodi u kuću mi mame.

-Kad punica svojoj ”kćeri” krene,
boga molim da nogu iskrene.

-Oj punice draga si mi i ti,
al’ mi ipak nemoj dolaziti.

-Oj punice ko Boga te molim,
što si dalje sve te više volim.

-Ženit ću se od svog sela dalje,
da ne sluušam kad punica laje.

Kratke pjesme u stihu

Nemoj plakat na mom pragu,

da mi vrata ne povuku vlagu.

Šta će meni venčanje i žena,

kad sa tuđom živim bez problema.

Nisam zgodan al sam neophodan,

ko me proba želi me do groba.

Ja te volim ja te obožavam,

ja bih s tobom da se razmnožavam!

Ja sam dama visokog morala,

zato svoju nikom nisam dala.

Puši, puši mala puši mala ti,

ne dozvoli vatri da se ugasiiiii.

Dva bunara, dva bunara a velika suša,

dođi dragi izgore mi i srce i dušaaaa.

Sve, sve, sve, sve ćeš da mi daš,

al ja neću s tobom jer si mafijaš.

Ajde Jelo šmrči belo,

pa nek vidi celo selo.

Hajde Jelo sve obuci bjelo,

doće lola večeras na prelo.

Plitak potok, a voda duboka?

gdje si draga uhvatla me muka.

Mala lezi tuku mitraljezi,

ja ću na te, ne boj se granate!

Vetar duva, kiša sipi,

a pod nama krevet škripi.

Ja ću skočit ću sa sedmoga sprata,

rodila mi žena, a ja nisam tata.

Moj se dragi u autu voza,

a ja jadna u šumi kod koza!

Moja mala nema prednjih zubi,

kad me ljubi jezikom me ubi!

Mala moja na vrh kola stani,

da te moje oko nanišani.

Jedva čekam da sa’ranim majku,

pa u kuću da dovedem snajku.

Kuče laje, a ja mislim ti si,

otiš’o si sarmu probo nisi.

Alal vera mili moj,

kad me stegneš, joj, joooj.

Ja sam svoju Mariju miniro,

poginut će ko je bude diro.

Pletem džemper, džemper mi u ruci,

dođi dragi pa mi ga navuci.

Otišoooo si, e pa nek siii,

nisi bio bog zna kako seksiiiiii.

Ja ti kažem odlazi, prekino se lanac,

a ti ne razumeš ko da si Bosanac.

Guram guram ne može da uđe,

moja noga u cipele tuđe.

Pevaljka sam od glave do pete,

oko mene sve valute lete.

Neko vozi motor, neko vozi traktor,

ja i moja mala motokultivator.

Ja sam mladić od pedeset ljeta,

što sam mator ništa mi ne smeta.

Sve me cure u mom selu jure,

kaže majka da je zbog frizure.

Mala moja i tvoja je pukla,

cepanica s kojom si me tukla.

Imam šupu, a na šupi rupa,

komšinicu gledam kad se kupa.

Nećeš dragi pasulj da mi skuvaš,

a kamoli decu da mi čuvaš.

Što na kafu zoveš mene,

kada nemaš samljevene!

Moj dragane , otpala ti ruka,

ako drugu takneš oko struka.

Kuvaš mleko kipi sve po ploči,

u šta blejiš jebem te u oči.

Suzama sam lepio tapete,

kada ode i odvede dete.

Ispred kuće metar drva,

ti si moja ljubav prva.

Jel te peku u daljini,

moje suze na haljini?

Sutra kada prođe što je noći milo,

ti ne pričaj drugovima što je sinoć bilo.

Da dogovor kuću gradi rek’o je nek’o,

s tobom kako stvari stoje temelj je daleko…